Jasan Pogled
Veliki europski moralisti su Francuzi poput Montaignea, La Rouchefoucaulda i Pascala. To je samorazumljivo. Imali su uvijek ispred sebe Svetu Materu Crkvu katoličku kao ostatak spokojne onostranosti. Imali su ‘kraljeve Sunca’ i aristokraciju sa zlatnim escajgom. Naučili su jesti sa žlicom i vilicom za umjetnički izrezbarenim stolom, brisati se finim […]
Uvod U razgovoru sa Georgesom Boudailleom, prvotno objavljenom 1968. godine u časopisu Les Lettres Francaises, Daniel Buren, jedan od najznačajnijih slikara pripadnih konceptualizmu već na početku tvrdi da je Marcel Duchamp prvi u 20. stoljeću radikalno otvorio pitanje o „biti“ umjetnosti kao procesa stvaranja „djela“, a ne više kao gotovog […]
Razlika između ‘ludih’ filozofa i umjetnika te ‘ludih’ znanstvenika kao izumitelja jest razlika između kreativnosti i invencije. Tijekom povijesti prvi su tretirani kao one ničeanski govoreći ‘svete lude’ (Nur Narr! Nur Dichter!) koje žive u svojem svijetu ekscentričnsti i fantazije, bez obziraje li riječ o pjesnicima ili slikarima, glazbenicima, filmskim redateljima, […]
Ne postoji nikakav otac-utemeljitelj filozofije, a ponajmanje to nije Adam, kako je to Walter Benjamin izrekao u predgovoru svoje Trauerspiel, kad je istinu kao akustički fenomen suprotstavio logosu. Postoji samo trenutak u vremenu njezina nastanka. I doista bih taj trenutak nazvao sretnim u znaku grčkoga boga Kairosa, što je baš ono što […]
Roland Barthes, Svijetla komora – bilješka o fotografiji, Izdanja Antibarbarus, 2003. S francuskoga prevela Željka Čorak. Peti zapis iz možda i najbolje promišljene knjige o biti fotografije, uz Benjaminovu Malu povijest fotografije te Flusserovu Filozofiju fotografije, naime one Rolanda Barthesa, Svijetla komora – bilješka o fotografiji (La chambre claire – Note sur la photographie), zapravo […]
Josif Brodski, Postaja u pustinji, Litteris, Zagreb, 2012. February 03, 2024 Poetry Josif Brodski Veliki pjesnici poput Josifa Brodskog imaju tu moć da poput velikih mislioca postave niz temeljnih pitanja od presudne važnosti za budućnost ljudske egzistencije. Usto, njihova su pitanja lišena bilo kakve patetike, te nakaradne srodnice banalnosti života […]
Prvu poetsku knjigu koju sam kupio kao gimnazijalac i dalje smatram možda i najboljom knjigom uopće suvremenoga hrvatskog pjesništva. To je Prirodopis Danijela Dragojevića. Knjiga je objavljena u znamenitoj Biblioteci Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a likovno ju je oblikovao genijalni Mihajlo Arsovski. Bijelo s crveno-crnim slovima, uistinu izgleda u formalnoj čistoći izvedbe […]
3. Žrtvovanje Hannah Arendt u svojem čudesno jednostavnome i još više misaono plodotvornome ogledu na jednom mjestu kaže da je čitav problem u fascinaciji Kafkom i razumijevanjem njegova djela u tome što iza apsurdnih i čudovišnih slika svijeta kao laži i neljudske mašinerije postoji izvjesnost „jednostavne i nedvojbene istine“.1 Istina […]
1. U knjizi Emanuela Severina Bit nihilizma iskazuje se na prodoran način kritika onog mišljenja koje danas pripada suvremenosti kao bezuvjetna vladavina paradigme ʺempirijsko-znanstveno-operativno-anti-metafizičkoga mišljenjaʺ1. Takvo mišljenje počiva na razdvajanju bitka i bića, odnosno na otuđenju i zaboravu iskonskoga sklada vječnosti i vremenosti. Otuda je za Severina bjelodano da je […]
2. Spasonosno Gubitak individualne slobode i isključenje iz zajednice najstrahotnije su posljedice progonstva. Nije slučajno da o tome u svojim pismima u kojima se bave Kafkinim djelom Benjamin i Scholem pronalaze bliske sveze između židovske mesijanske povijesti i aktualnoga vremena političkih progona Židova 1930-ih godina nakon dolaska nacizma u Njemačkoj […]