Art

Bog u birtiji – Krst

Foto: Aaron Burden

Krst

I krst raspeše na krstu.
Pa se prekrstiše znamenujući crno raspeće.
Krste se i danas pred raspetim krstom.
Kad su krst iznijeli na golo brdo i pribili ga na krst na brdu, završili su posao.
Prije posla su opljunuli dlanove kao pravi akcijaši.
Nakon posla su se prekrstili, pa opet opljunuli dlanove.
–Završili smo što smo naumili—rekao jedan, a oči mu igrale.
–A šta li smo naumili—upitao drugi, a lice mu se grčilo.
–Veliki je naš naum—zabrundao najstariji i gladio se po ukvašenoj mješini.
Onaj sa zgrčenim licem, upitao zazorno: A što raspesmo krst na krstu…
Tek što upita, svalili ga na zemlju.
Razbucali mu haljine, pokidali sandale, ljoknuli ga maljićem po čelu.
Eno ga na krstu kao i svaki koji je posumnjao u njihov krst…


–Nikad više krstova, nikad manje vjere…
–Svi ti krstovi posmrčad su krsta…
–Raspeše onaj krst onda na golom brdu…
–Svako nam je brdo-golo brdo…
–Ispod svakog golog brda-krstonosci…
–Namaskirani krstovima…
Tako nam u birtiji govorio jedan istinopija.
Mi se prekrstili.
Eno ga pod krstom…

Boris Jovanović

Iz knjige Bog u birtiji
Izdavač: Zenit, Novi Sad

Ostavite komentar:

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.