Anatomija Fenomena

Niče – Vrijeme i život (2) [Tema: Niče]

nice mladi

Piše: Karl Šlehta

  1. Rođenje tragedije iz duha muzike. – Vagner Ničeu: „Još nisam pročitao ništa lepše od Vaše knjige!“ ; 18. januara Kozima Vagner Ničeu: „U toj knjizi ste zarobili duhove za koje sam verovala da su samo našem majstoru u službi. Ričl beleži u svom dnevniku 31. decembra 1871: „Ničeova knjiga Rođenje tragedije (=duhovito teturanje)”; Ričlovo suvereno pismo Ničeu 14. Februara je skicirano u dnevničkom zapisu Sofije Ričl od 15. februara. „Centralni književni list“ odbija prikaz knjige iz pera Ervina Rodea. U maju se pojavljuje polemički spis Ulriha fon Vilamovic-Melendorfa protiv Ničea: „Filologija budućnosti! Odgovor na Rođenje tragedije Fridriha Ničea“ . Ervin Rode odgovara spisom „Nadrifilologija… Poslanica jednog filologa R. Vagneru”. Herman Uzener pred svojim studentima u Bonu o Ničeovoj knjizi: „Svako ko takvo nešto napiše, naučno je mrtav.” U zimskom semestru 72-73. na univerzitetu u Bazelu su izostali filolozi; Niče održava samo jedno predavanje, pred dva ne-filologa. 16. januara, 6. i 27. februara, 5. i 23. marta Niče govori na poziv „Akademskog društva” „O budućnosti naših obrazovnih ustanova“ . U januaru nekoliko dana u Tribšenu; odbijanje poziva za Grajfsvald. Početkom aprila plan da se napusti profesura u Bazelu i da se kao putujući predavač stavi na raspolaganje bajrojtskom poduhvatu. Za Uskrs sa bazelskim lekarom Imermanom i Vilhelmom Pinderom na Ženevskom jezeru; Niče komponuje „Manfredovu meditaciju“ . 25-27. aprila poslednja (23.) poseta Tribšenu; Rihard Vagner je već otputovao za Bajrojt; Niče pomaže Kozimi Vagner oko pakovanja rukopisa, pisama i knjiga. 6. Maja Burkhart prvi put počinje da čita svoju Istoriju grčke kulture (up. III, 1066). 22. maja polaganje kamena temeljca u Bajrojtu; uveče izvođenje Betovenove Devete simfonije’, prisutni Fon Gersdorf i Rode; Niče upoznaje Malvidu fon Majzenbug; Niče 5. aprila 1873. K. fon Gersdorfu: „Ipak verujem da su to bili najsrećniji dani koje sam imao.“ Od 1. juna do kraja septembra sestrina poseta u Bazelu. 28-30. juna sa M. fon Majzenbug i K. fon Gersdorfom u Minhenu: izvođenje Tristana pod vođstvom Hansa fon Bilova; Niče 20. jula Fon Bilovu: „Otvorili ste mi pristup najuzvišenijem umetničkom utisku moga života“ ; dalje zahvaljuje slanjem svoje kompozicije o Manfredu; o Fon Bilovljevom odgovoru v. III, 1075GS; Franc List je jednu drugu Ničeovu kompoziciju ocenio kao „veoma podesnu”. Ničeov prijatelj Hajnrih Romundt, privatni docent za filozofiju u Bazelu; krajem jula mučna Dojsenova poseta. Krajem avgusta poseta M. fon Majzenbug u Bazelu (sa francuskim istoričarem Gabrijelom Monoom i njegovom verenicom Olgom Hercen). Prva polovina oktobra: neuspešan pokušaj putovanja u Italiju; otkriva lepotu dolina u visokim Alpima („To je moja priroda“ ). 22-24. novembra susret sa R. i K. Vagner u Strasburu. Božićne ferije u Naumburgu; svira sa Gustavom Krugom; u Vajmaru prvi put sluša Loengrina. Poseta Ričlu u Lajpcigu. Božićni poklon za Kozimu Vagner: „Pet predgovora za pet nenapisanih knjiga (koje se i ne pišu)“ . Predavanja: u letnjem semestru: 1. Preplatonovski filozofi (10 slušalaca), 2. Eshilove hoefore (7 slušalaca); u zimskom semestru: Grčka i rimska retorika (2 slušaoca).
  1. Firentinski traktat o Homeru i Hesiodu, njihovom poreklu i njihovom takmičenju. – Nesavremena razmatranja, Prvi deo: David Štraus, ispovednik i pisac. – Od te godine žestoki napadi pripisivani snažnoj migreni („od 1873. Stalno nekako bolestan“). U januaru poseta K. fon Gersdorfa. Čitanje Hamana. Rad na „Filozofiji u tragičkom razdoblju Grka“ . Komponuje „Une Monodie a deux“. Beg od bazelskih poklada na Firvaldštetersko jezero. Strahovanje u odnosu na „čest lični zajednički život“ sa R.Vagnerom. Odnos pun poverenja sa Overbekom. U martu iz univerzitetske biblioteke u Bazelu pozajmljuje knjigu: Boscovich, Philosophia naturalis 2 vol. Od 6. do 12. Aprila sa Rodeom u Bajrojtu; na uskrs sam u Nirnbergu. Komponuje „Himnu prijateljstvu“. Paul Re zajedno sa K. fon Gersdorfom sluša Ničeov tečaj „Pretplatonovski filozofi”. Od početka juna do oktobra sestrina poseta, „koja mi je ovog leta verno olakšala i razvedrila život“ . Sredina juna do sredine avgusta sa Fon Gersdorfom u Graubindenu; vrlo jaki bolovi u očima. Karl Hilebrand ugovara prva Nesavremena. Početkom oktobra Rodeova poseta. Nacrt „Opomene Nemcima“ za bajrojtski poduhvat. Od 30. oktobra do 2. novembra u Bajrojtu na jednom skupu delegata Vagnerovog udruženja; Ničeova „Opomena” biva odbijena. Božićne ferije u Naumburgu; bolestan. Poseta Ričlu; „Zajednički utisak je bio beznadežan.” „Neobuzdana radost” nad Dvanaest pisama jednog estetičkog jeretika Karla Hilebranda. – Predavanja: u letnjem semestru: Pretplatonovski filozofi (9+2 slušaoca); u zimskom semestru: Platonov život i dela (4 slušaoca).
  1. Rođenje tragedije iz duha muzike. Drugo izdanje. – Nesavremena razmatranja, Drugi deo: O koristi i šteti istorije po život. – Nesavremena razmatranja, Treći deo: Šopenhauer kao vaspitač. – U februaru: „prečesto obuzet slabošću”; „sada sam već pet godina profesor; mislim da bi to bilo skoro dovoljno“ . Teške brige zbog Bajrojta. Hilebrand moli Burkharta i Ničea za saradnju na Italiji. Bliži odnosi sa Adolfom Baumgartnerom. Burkhartovo pismo Ničeu od 25. februara, o drugom Nesavremenom; od strane Ničea očigledno shvaćeno samo kao odobravajuće. Opširno pismo Kozimi Vagner na istu temu 20. marta. Maks Hajnce, Ničeov raniji učitelj u Porti, dolazi kao naslednik Rudolfa Ojkena u Bazel. Na leto sestrina poseta; za Duhove sa njom na vodopadu na Rajni kod Šafhauzena: tamo dovršava kompoziciju „Himne prijateljstvu”.Prva razmena pisama sa markizom Emom Gverieri-Gonzaga. Bogata korespondencija sa Karlom Fuhsom. Bajrojtski planovi o Ničeovom venčanju. 8. i 9. juna Niče sluša Bramsa u Bazelu. Ponovo napetosti sa Bajrojtom. Sredina do kraja juna sa Romundtom u Graubindenu, Čitanje Emersona. Krajem septembra sa Romundtom i Baumgartnerom, „arhiučenicima”, na Rigiju; zatim na banjskom lečenju u Lucernu. Zbog Vagnerovog uspeha oseća se potpuno „isključenim iz nasledstva“ . Sredinom oktobra poseta Fon Gersdorfa; ranije Rodeova poseta. Iscrpno i oduševljeno pismo Kozime Vagner Ničeu o trećem Nesavremenom. Do početka novembra je prodato jedva 200 primeraka drugog Nesavremenog (izašlo krajem februara). Sredinom novembra Niče „sasvim srećan“ sluša Berliozov Carneval romain . Posete u vedrom „Udruženju utorkom” i u Lorahu kod gospođe Baumgartner. Božićne ferije u Naumburgu; „da bih… još jednom proslavio čitavu muzičku žrtvenu svečanost mog detinjstva i mladosti i kodifikovao je prepisom“; Krug i Pinder predstavljaju svoje supruge. Predavanja: u letnjem semestru: Eshilove hoefore (3+1 slušalac); u zimskom semestru: 1. Istorija grčke književnosti (7 slušalaca), 2. Aristotelova Retorika (2 teologa kao slušaoci).
  1. „Juče sam prvi dan u godini gledao s istinskom strepnjom pred budućnošću… Zavidim svima koji će na valjan način umreti“. Kozima Vagner pita Ničea 16. januara da li bi njegova sestra želela da tokom dužeg koncertnog putovanja bračnog para Vagner čuva njihovu decu u Bajrojtu. Iako sestra tvrdi da je u to vreme imala duhovno poverenje svoga brata, to se ne može tako opravdati: značajno je da Ničeovo pismo njoj od 22. januara nije sačuvano u originalu i – kao i sva kasnija pisma njoj u sličnom smislu – očigledno nije postojalo. U tom slučaju se očigledno radi o jednoj sestrinoj kompilaciji. U završnom stavu: „Ti si jedan tako dobar prijatelj i drug, i što budeš starija i što više budeš izlazila iz naumburške atmosfere, utoliko više ćeš urastati u sve moje poglede i težnje“ , suviše je jasna želja tvorca te misli, odnosno izmišljotine. Za ukupno pitanje o tom krivotvorenju pisama, up. u ovom izdanju odgovarajuće mesto iz „Naknadnog filološkog izveštaja“. Na veliku Ničeovu radost, Dojsen se odlučuje za književnu obradu indijske filozofije. Poseta gospođi Baumgartner u Lerahu; Najdublja zapanjenost Romundtovom namerom da postane katolik. U martu poseta Fon Gersdorfa. Adolf Fišer poklanja Ničeu originalni list Direrovog rada „Vitez, smrt i đavo”. Oči i stomak ponovo veoma loše. Beleške za rad „Mi filolozi”. Od 25. Aprila do 3. maja u Bernu: da bi bio sam. Rasprava o prva tri „Nesavremena”. Duhovi sa sestrom u Baden-Badenu. Luis Kelterborn, jedan Ničeov učenik, poklanja mu prepis Burkhartovog tečaja „Istorije grčke kulture” (isto je ranije učinio Adolf Baumgartner). Prvi bliži odnos sa Albertom Brenerom. Sredinom jula: „Sa Jakobom Burkhartom sam ponovo u istim dobrim starim odnosima”. Tokom letnjih ferija u Štajnabadu, maloj banji za stomačne tegobe u Švarcvaldu. Čitanje nacionalne ekonomije; zatim Don Kihota. Početkom avgusta Overbek, Rode i Fon Gersdorf sami na orkestarskim probama za nibelunšku tetralogiju u Bajrojtu. Sredinom avgusta Niče sa sestrom živi u vlastitom stanu: pohvala te kućevnosti i „srećnog bića“ njegove sestre. – Rodeova poseta; krajem septembra sa Overbekom na Birgenštoku; sredinom oktobra poseta Fon Gersdorfa. Povratak bolesti; sestra mu čita Valtera Skota da ne misli na bolest. Mladi muzičar Hajnrih Kezelic (Peter Gast) dolazi kao „poklonik“ Ničeovih spisa na univerzitet u Bazelu i sluša Ničea i Overbeka. „Dr Re, meni veoma odan, objavio je anonimno jednu izvanrednu knjižicu, Psihološka zapažanja, on je ,moralist‘ u najstrožem pogledu, jedan sasvim redak dar među Nemcima“. Prvog dana Božića „formalni slom“. Predavanja: u letnjem semestru: 1. Istorija grčke književnosti (6 slušalaca), 2. Aristotelova Retorika (3 slušaoca); u zimskom semestru: 1. Stari religiozni kult kod Grka (8 slušalaca), 2. Istorija grčke književnosti (kraj, 11 slušalaca).
  1. Nesavremena razmatranja, Četvrti deo: Rihard Vagner u Bajrojtu. – Poslednja verzija Filozofije u tragičkom razdoblju Grka (neobjavljeno). Izučavanje prirodnih nauka, matematike i nacionalne ekonomije; – Početkom januara zbog bolesti oslobođen časova na pedagogijumu za ostatak semestra; sredinom februara napušta i predavanja. Nudi prijateljstvo ženevskom dirigentu Hugu fon Zengeru. U martu sa Fon Gersdorfom na Ženevskom jezeru; zajedničko čitanje Manconijevih Verenika\ 5. aprila Overbeku: „Meni je kao da sam u mnogim stvarima bio stegnut u mengele – zdravlje za mene znači izaći odatle“. 6-11. aprila u Ženevi: sluša Berlioza, posećuje Volterovu kuću; ženidbena ponuda Matildi Trampedah; sa tronutošću čita do kraja Memoare jedne idealistkinje. Krajem maja: radost zbog Rodeovog Gočkog romana i njegovih preteča. Bliži odnosi sa X. Kezelicom. Početkom jula: izlazak četvrtog Nesavremenog; Vagner Ničeu: „Prijatelju! Vaša knjiga je gorostasna! – Odakle Vam samo to iskustvo o meni?“ 24. jula ide u Bajrojt na probe za prvi festival; 1. avgusta sestri: „Čeznem da odem… Hvata me jeza pred svaku od tih dugih umetničkih večeri… Sasvim sam zasićen”; već pre prve generalne probe beg u Klingenbrun u Bavarskoj šumi. Tamo prve skice za Ljudsko, suviše ljudsko. 12. avgusta, na dan prvog javnog izvođenja Rajnskog zlata, na insistiranje sestre ponovo u Bajrojtu; do 27. – Susret sa Lujzom Ot, Pariz. Overbek se ženi. Ničeov povratak sa Paulom Reom. Prijateljstvo sa slikarom i piscem Rajnhardom fon Zajdlicom. Oseća se veoma loše: „ne može se više izdržati”. Od 15. oktobra zbog bolesti na godinu dana oslobođen svih obaveza u Bazelu. 1-20. oktobra sa Reom u Beksu (banja u kantonu Vadt); 20. sa Reom i Brenerom za Đenovu: 23. odatle brodom za Napulj; sa M. fon Majzenbug koja im se pridružila za Sorento; zimu provodi tamo sa M. fon  Majzenbug, Reom i Brenerom u Vili Rubinaći. Porodica Vagner od 5. oktobra do 5. novembra takođe u Sorentu: poslednji susret sa Ničeom. – Ričlova smrt. Čitanje Voltera. Predavanja: u letnjem semestru: 1. 0 preplatonovskim filozofima (9+1 slušalac), 2. 0 Platonovom životu i učenju (18+1 slušalac).

Nastaviće se

Ostavite komentar:

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.