Fenomeni

Društveno – političke okolnosti uzdizanja Atine [Tema: Filozofija]

Društveno – političke okolnosti uzdizanja Atene

Poslije završenih ratova s Perzijancima, iz kojih je izašla Atena kao centralna sila helenskog svijeta, u grčkom društvu je mnogo porastao utjecaj robovlasničke demokracije. Atena je tada postala ne samo politički, nego i kulturni faktor i svojim panhelenskim djelovanjem održavala je na okupu demokratske snage, na koje je stalno s nepovjerenjem gledala aristokratsko-agrarna Sparta.

Atena je poslije perzijskog rata organizirala pomorski savez (478), u koji su stupili mnogi gradovi sa svojom mornaricom, i bili obavezni da grade i izdržavaju brodove. Savezna kasa u koju su svi davali priloge, bila je najprije na ostrvu Delu, ali je ona god. 454. premještena u Atenu. Oko izdržavanja tog saveznog aparata bilo je zaposleno — prema Aristotelu — mnogo hiljada atenskih građana. Na taj način Atenjani su postali velika privilegirana cjelina, i uzdizali se na račun svojih saveznika. Ta cjelina je pomagala demokratske snage u drugim gradovima i vršila je ne samo kontrolu nego i eksploataciju učlanjenih gradova u savezu.

U Ateni se tada istakao svojom mudrom politikom državnik Periklo, koji je Ateni osigurao miran život i ona je, izgradivši divne građevine (u što je koristila i savezni novac) postala ponos svih Helena. Budući da je pomagao niže klase građanstva, Periklo je na taj način osposobio i najsiromašnije da učestvuju u društveno-političkom životu.

Kakva je ta demokracija bila, i kakve je mogućnosti ona pružala svakom pojedincu, koji je bio sposoban, može se vidjeti iz “Periklovog nadgrobnog govora” palim junacima, kojeg donosi historičar Tukidid, (rođen oko 454). Tu se opisuje da je Periklo, prije nego je počeo govoriti o zaslugama palih junaka, najprije pokazao za kakvu su oni domovinu pali. On je rekao:

“Mi imamo ustav koji nije građen ni po kakvu kalupu susjednih naroda; naprotiv, mi služimo više drugima za obrazac, nego što bismo se ugledali na druge. I kako državna uprava nije usređsređepa u rukama maloga broja, nego u rukama većine, zove se naša vladavina narodna vlada (demokracija). U privatnim poslovima vlada za sve ravnopravnost po zakonu, a što se tiče javnog života, svako se, prema tome kako se ko u čemu odlikuje, bira u državnu upravu, ne zato što je član nekoga staleža, nego po svojoj ličnoj zasluzi. Niko se ne isključuje iz državnih zvanja, pa ni zbog siromaštva, koje inače smeta ugledu, ako je samo vrstan da učini što dobro za državu. I kao što u javnim poslovima vlada u nas načelo slobode, isto tako i u svakodnevnom privatnom saobraćaju nema nikakva sumnjičenja…S druge strane dajemo duhu obilata odmora od napora, jer smo ustanovili različne igre i svečanosti, a domaći život ukrasili lijepim uredbama, tako da svakodnevno uživanje svega toga goni svaku sumornost. Osim toga zbog veličine našeg grada uvoze se u nj najrazličniji proizvodi iz cijeloga svijeta, i to čini da su dobra stranih krajeva isto tako pristupačna i obična kao i plodovi naše vlastite zemlje….Mi jedini onoga koji ne želi da se miješa u državne poslove ne zovemo prijateljem mira, nego čeljadetom od kojega nema koristi…Grad naš u cjelini, da sve ukratko rečem, jeste rasadnik obrazovanosti cijeloj Heladi i svaki pojedini od nas, kao što se meni čini, umije svima raznolikim poslovima da se prilagodi i sve da radi s najvećom Ijupkošću i okretnošću…(Prev. dr. M. Đurić — u “Istoriji helenske književnosti”, 1951, str. 437 do 438).

Takova Atena okupila je umjetnike, filozofe i pisce, te je bila u stanju da ostavi potomstvu trajna djela materijalne i duhovne vrijednosti. U toj sredini je djelovao i filozof Anaksagora.

Branko Bošnjak

Nastaviće se