Jasan Pogled
Sokrat Sofističkom relativizmu na području etike suprotstavio se Sokrat (469—399). koji je svoju filozofiju širio samo usmeno, a ništa nije sam pisao. Kod proučavanja njegovih filozofskih nazora pojavljuje se poteškoća u pogledu vjerodostojnosti postojećih izvora o njemu, t. j. kome da se najviše vjeruje: Ksenofontu, Platonu ili Aristotelu? Neki istraživači […]
Atena — centar političkog i filozofskog života Atena je, za vrijeme napretka robovlasničke demokracije u doba Perikla — bila središte helenskog političkog i kulturnog života. U svom nadgrobnom govoru palim junacima (prema Tukididu) Periklo veliča atensku demokraciju, jer su u njoj svi građani prćd zakonom jednaki i nije bilo nikakvih […]
Za prvog osnivača atomizma — Leukipa, postoje čak mišljenja da uopće nije bio historijsko lice. To mišljenje imade svojih pristalica i danas. Prvi je tu tvrdnju iznio Epikur (342 do 271), koji je rođen 40 godina poslije Aristotela. Međutim, Aristotel, i njegov učenik Teofrast na više mjesta spominju Leukipa i […]
Društveno – političke okolnosti uzdizanja Atene Poslije završenih ratova s Perzijancima, iz kojih je izašla Atena kao centralna sila helenskog svijeta, u grčkom društvu je mnogo porastao utjecaj robovlasničke demokracije. Atena je tada postala ne samo politički, nego i kulturni faktor i svojim panhelenskim djelovanjem održavala je na okupu demokratske […]
Gombrovičev “Cours de philosophie en six heures un quart” počinje kao predavanje supruzi Riti, i njihovom dobrom prijatelju Dominik de Ruu. De Ru je priredio Gombrovičevu autobiografiju Neka vrsta testamenta (A Kind of Testament), i njih dvojica bili su toliko bliski da je Gombrovič jednom prilikom od njega zatražio da […]
Osnivač teorije elemenata Empedoklo (483—423) iz Agrigenta (na ostrvu Siciliji) bio je u svoje doba vrlo popularan čovjek. Ne samo da je bio filozof, nego ga Aristotel smatra i osnivačem retorike. Bavio se i medicinom. Mnogo je pomagao svojim savjetima i narod ga je smatrao moćnim i čudotvornim bićem. Empedoklo […]
Zadatak Zenona7 (oko 490—430) nije bio ni lak ni jednostavan, jer je trebao dokazivati da ne postoji ono što u svakodnevnom životu izgleda evidentno i točno, Kad je Parmenid tvrdio, da je bitak jedan — Zenon je nastavio pobijati ona mišljenja, koja tvrde da postoji mnoštvo stvari, a budući da […]
Od najranijih vremena htelo se jedno, i tako:nebo se oslanja na (čisti) sjaj,i ima (svoje) jedno (po kome jeste to što jeste);zemlja se oslanja na (nepomućeni) mir,i ima (svoje) jedno (po kome jeste to što jeste);božansko se oslanja na (delatnost) šamana,i ima (svoje) jedno (po kome jeste to što jeste);duboka […]
Bogati grčki gradovi na obali Male Azije bili su dosta udaljeni od zemlje matice, da bi sami na krajnjim točkama grčkog svijeta mogli pružati uspješan otpor jačem neprijatelju. Ti gradovi nisu bili ujedinjeni, pa je uslijed te podvojenosti bio i njihov otpor slabiji, i tokom šestog vjeka počeli su ih […]
S Heraklitom (oko 535—475) iz Efesa (grčki grad na obali Male Azije) filozofska misao se opet vraća k ispitivanju totaliteta, gdje se istražuje uzročni proces formiranja mnoštvenog, koje opet ima svoje jedinstvo u nečem što treba spoznati, i to zajedničko važi kao osnov sveg ostalog. O tom problem Heraklit je […]