(Oko 450. pre n. e.) Arhelaj rodom iz Atine ili Mileta, bio je sin Apolodora, ili, kako neki tvrde, Midona; učenik Anaksagorin i učitelj Sokratov. Učenje o prirodnoj filozofiji koje je negovano u Miletu, on je preneo u Atinu.12 Zvali su ga fizičarom zato što je s njim zajedno i […]
Tag: filozofija
Solon [Tema: Filozofija]
(635—559. pre n. e. Arhont 594) Solon, Eksekestidov sin, rođen je u Salamini. On je Atinjanima dao prvu seisdchtheiu* zakon o opraštanju dugova. Zakon je bio otkup i oslobođenje lica i svojine. Ljudi su, naime, uzimali zajam na ličnost (osobu) i mnogi su, zbog nemaštine, postali neslobodni kmetovi. On se […]
Anaharsis [Tema: Filozofija]
(Oko 600. pre n. e.) Skit Anaharsis je bio sin Gnurov, a brat Kaduidov, koji je vladao Skitima. Majka mu je bila Grkinja, pa je govorio dva jezika. Pisao je o uređenjima kod Skita i kod Grka osam stotina stihova koji govore o jednostavnom životu i o vojničkim stvarima. Bio […]
Hilon [Tema: Filozofija]
Hilon (oko 560. pre n. e.) Hilon, sin Demagetov, Lakeđemonjanin. Napisao je pesmu u elegijskom metru od 200 stihova. Govorio je da je čovekova vrlina u tome da nasluti budućnost ukoliko se ona može shvatiti razumom. Svome bratu koji je bio nezadovoljan što nije uspeo da postane efor,* dok je […]
Logosnost physisa u Heraklitovoj filozofiji [Tema: Filozofija]
Logos i priroda (Physis) Pojam logosa je u Heraklitovoj filozofiji interpretiran višeznačno u zavisnosti od doba i filozofskog stajališta tumača, a uticaj tih interepretacija se oseća kako u različitim redakcijama Heraklitovih fragmenata, tako i u razvoju ontološke misli do današnjih dana. Krug, koji nam je hermeneutikom dosuđen pri pokušaju tumačenja […]
Protiv filozofije
Odlazio sam, mlad, kod sveštenika i doktora,njihove rasprave željno sam slušao,ali uvek izlazio posle silnih raspravana ista vrata na koja sam i ušao. Edvard Ficdžerald, Rubaijat Omara Kajama Fizičarima toliko pomažu subjektivne i često nejasne estetske ocene, da bi čovek mogao očekivati da će nam pomoći i filozofija, iz koje […]
Ananke ili o prapočelu svega što jest – Platon i kraj svijeta [Tema: Filozofija]
Najznačajnije filozofijsko djelo u povijesti istodobno je sveza logosa i mythosa, mudrosti i pripovijesti na rubu izmišljanja u slikovnome jeziku. Naime, Platonova Politeia u X. knjizi bavi se s onim mitom o Ananke, najizvornijoj boginji prapočela svega što jest (bitka uopće). U grčkoj mitologiji Ananke je kćer božice Zemlje Geje, koja ju je rodila u tami […]
Filozofi i sofisti [Tema: Filozofija]
Ako je u mnogim razdobljima ljudskog postojanja očiglednost bila element spoznaje i utvrđivanja činjenica, očigledno je da se povijest ponavlja… Ponešto izmijenjenog izgleda, u jedva promijenjenim okolnostima, iste se snage i iste ideje pojavljuju u igri suprotnosti koja će pridonijeti konačnoj ravnoteži evolucije. Ima tome već nekih dvije i pol […]
Filozofski govor kao duhovna vježba
Što je, s filozofskog gledišta, duhovna vježba i možete li nam navesti neke primjere? Izraz “duhovne vježbe”, koliko mi je poznato, ne dovodi se često u vezu s filozofijom. Osobno bih duhovnu vježbu definirao kao svojevoljnu osobnu disciplinu kojom se postiže preobražaj pojedinca, preobražaj sebe… primjere za ono što bi […]
Kako duh oseća – Čitanje Spinoze [Tema: Filozofija]
Implikacije komplikacije Postoje dva načina da se kaže Da. Da može poprimiti oblik bezuslovnog i apsolutnog potvrđivanja totalne negacije, i tako potvrditi vlastitu negaciju. Ništa nije pogrešnije nego verovati da je taj način izumeo i usavršio Hegel, pošto taj način Hegel nije ni izumeo ni usavršio. Potvrđivanje negacije je potvrđivanje aktualnog, […]