Jasan Pogled
Što je, s filozofskog gledišta, duhovna vježba i možete li nam navesti neke primjere? Izraz “duhovne vježbe”, koliko mi je poznato, ne dovodi se često u vezu s filozofijom. Osobno bih duhovnu vježbu definirao kao svojevoljnu osobnu disciplinu kojom se postiže preobražaj pojedinca, preobražaj sebe… primjere za ono što bi […]
Implikacije komplikacije Postoje dva načina da se kaže Da. Da može poprimiti oblik bezuslovnog i apsolutnog potvrđivanja totalne negacije, i tako potvrditi vlastitu negaciju. Ništa nije pogrešnije nego verovati da je taj način izumeo i usavršio Hegel, pošto taj način Hegel nije ni izumeo ni usavršio. Potvrđivanje negacije je potvrđivanje aktualnog, […]
Slabije upućeni čitatelj bi rekao da u pogledu ispovijedanja nema nikakve naročite razlike između Descartesove Rasprave o metodi i Meditacija o prvoj filozofiji. U oba spisa filozof govori o sebi: u prvom piše o svojoj prošlosti, u drugom o svom šestodnevnom naporu da dođe do istine. Tako gledano, čitatelj ne […]
O filozofičnosti Pekićevih književnih dela, njegovim filozofskim i političkim pogledima je već govoreno,1 a kao moralista i pisac-mislilac osvedočen je već od strane svojih savremenika. Ipak, koliko mi je poznato, sa postmodernim, post-strukturalističkim filozofijama njegov opus nije dovođen u vezu, a tu bi vezu trebalo osvetliti jer se i savremena […]
Stoički filozof Epiktet rođen je u Hierapolisu u Maloj Aziji oko 50. godine. Bio je rob Neronovog oslobođenika Epafrodita koji mu je omogućio pohađanje predavanja tada poznatog stoika Muzonija Rufa, a kasnije ga i oslobodio. Kao slobodan čovjek počeo je predavati stoičku filozofiju; najprije u Rimu, a nakon što je […]
U razdoblju nakon objavljivanja svog prvoobjavljenog djela Rođenje tragedije iz duha glazbe i tada izazvane burne reakcije, Nietzsche, uz opsežnu nastavnu djelatnost na sveučilišni u Baselu, intenzivno radi na razradi vlastitih filozofijskih nazora, koji rezultiraju dokumentiranim kratkim rukopisima O istini i laži u izvanmoralnom smislu i Filozofija u tragičnom razdoblju […]
Kad se Aristotel (384—322) rodio, Platon je već imao 43 godine i bio vrlo poznat kao filozof. U svojoj sedamnaestoj godini Aristotel je došao u Platonovu Akademiju u Atenu, gdje je proveo 20 godina. Poslije Platonove smrti, Aristotel je otišao vladaru Hermiji u Malu Aziju, jer je on bio prijatelj […]
Država i pokušaj realiziranja filozofije Platon se bavio filozofijom, da bi u njoj našao rješenje svih društvenih poteškoća. Reforme društva nisu uspješne, ako se izvode na starim temeljima, pa stoga — misli Platon — treba sve iznova početi, jer nitko u državi ne može biti zadovoljan, ako ona ne postupa […]
Lucije Anej Seneka (4. – 65. godine poslije Krista) živio je u jednom od najkontroverznijih razdoblja Rimskog Carstva. Filozof, političar, odvjetnik, prestižan pisac već za života i učitelj cara Nerona, jedan je od vodećih predstavnika rimskog stoicizma. U svojoj knjizi Što je filozofija? Ortega y Gasset pojašnjava zašto je filozofija u […]
Društveno-političke prilike i Platonov život Platon (427—347) rodio se 4. godine poslije početka peloponeskog rata, u doba borbi između demokracije i aristokracije. Kad mu je bilo 23 godine, njegov ujak Kritija — Sokratov učenik, bio je na čelu tiranije tridesetorice, koja je ubila u Ateni oko 1500 građana i oduzela […]