Jasan Pogled
Kad se Aristotel (384—322) rodio, Platon je već imao 43 godine i bio vrlo poznat kao filozof. U svojoj sedamnaestoj godini Aristotel je došao u Platonovu Akademiju u Atenu, gdje je proveo 20 godina. Poslije Platonove smrti, Aristotel je otišao vladaru Hermiji u Malu Aziju, jer je on bio prijatelj […]
Država i pokušaj realiziranja filozofije Platon se bavio filozofijom, da bi u njoj našao rješenje svih društvenih poteškoća. Reforme društva nisu uspješne, ako se izvode na starim temeljima, pa stoga — misli Platon — treba sve iznova početi, jer nitko u državi ne može biti zadovoljan, ako ona ne postupa […]
U dijalozima prvog sokratovskog perioda Platon se ne udaljuje od shvatanja svog učitelja — bavi se isključivo pojmovnim istraživanjem na području etike. Kao i Sokrat i Platon smatra, da je za ljudski svakodnevni život od velike važnosti, da ljudi najprije spoznaju pojmove u etici, jer je vrlina (krepost) moguća samo […]
Društveno-političke prilike i Platonov život Platon (427—347) rodio se 4. godine poslije početka peloponeskog rata, u doba borbi između demokracije i aristokracije. Kad mu je bilo 23 godine, njegov ujak Kritija — Sokratov učenik, bio je na čelu tiranije tridesetorice, koja je ubila u Ateni oko 1500 građana i oduzela […]
Reforma društva kako ju je zamislio Sokrat pomoću svoje filozofije nije uspjela. On je umro s uvjerenjem da je vršio koristan posao, ali je i posumnjao, da će Atenjani brzo dobiti opet takvog čovjeka — koji će cijelog života nastojati da ljude popravlja i upućuje u ono što je bolje. […]
Sokrat Sofističkom relativizmu na području etike suprotstavio se Sokrat (469—399). koji je svoju filozofiju širio samo usmeno, a ništa nije sam pisao. Kod proučavanja njegovih filozofskih nazora pojavljuje se poteškoća u pogledu vjerodostojnosti postojećih izvora o njemu, t. j. kome da se najviše vjeruje: Ksenofontu, Platonu ili Aristotelu? Neki istraživači […]
Među sofistima prvo mjesto zauzima čuveni Protagora (481—411). On je Demokritov zemljak, t. j. bio je iz Abdere (u Trakiji), ali je najviše boravio u Ateni i drugim gradovima, gdje je proveo 40 godina, putujući i šireći svoju filozofiju. Tih 40 godina bio je najuglednija ličnost Helade, a šta je […]
Za prvog osnivača atomizma — Leukipa, postoje čak mišljenja da uopće nije bio historijsko lice. To mišljenje imade svojih pristalica i danas. Prvi je tu tvrdnju iznio Epikur (342 do 271), koji je rođen 40 godina poslije Aristotela. Međutim, Aristotel, i njegov učenik Teofrast na više mjesta spominju Leukipa i […]
Iz svog rodnog grada Klazomene (kod Smime) došao je Anaksagora (500—428) u Atenu god. 463. u kojoj je ostao sve do god. 434. Tada je zbog svog učenja — da je Sunce užarena masa, optužen od Periklovih političkih protivnika da je ateist i osuđen na smrt, ali uz pomoć Perikla […]
Društveno – političke okolnosti uzdizanja Atene Poslije završenih ratova s Perzijancima, iz kojih je izašla Atena kao centralna sila helenskog svijeta, u grčkom društvu je mnogo porastao utjecaj robovlasničke demokracije. Atena je tada postala ne samo politički, nego i kulturni faktor i svojim panhelenskim djelovanjem održavala je na okupu demokratske […]