Ustaću i otići, otići na Inisfri,
i tamo kolibu dići od gline i pruća, znam;
gajiću leje pasulja, i košnice imaću tri,
i živeću srećan i sam.
Tamo ću imati mira, jer sporo rominja mir,
kaplje sa velova jutra u cvrčkom raspevan žbun;
tamo je blistava ponoć, podne uz purpurni vir,
a sumrak lepršanja pun.
Ustaću i otići, jer stalno čarobni šum
pljuskanja jezerske vode slušam za jave i sna;
taj šum, dok pločnike gazim i sivi prašnjavi drum,
srce mog srca zna.
Vilijam Batler Jejts
(William Butler Yeats 1865-1939)
Prevod: Jugoslav Đorđević
The Lake Isle of Innisfree
I will arise and go now, and go to Innisfree,
And a small cabin build there, of clay and wattles made:
Nine bean-rows will I have there, a hive for the honey-bee;
And live alone in the bee-loud glade.
And I shall have some peace there, for peace comes dropping
slow,
Dropping from the veils of the morning to where the cricket
sings;
There midnight’s all a glimmer, and noon a purple glow,
And evening full of the linnet’s wings.
I will arise and go now, for always night and day
I hear lake water lapping with low sounds by the shore;
While I stand on the roadway, or on the pavements grey,
I hear it in the deep heart’s core.
Viljem Batler Jejts je rođen u Sandimautu u Irskoj. Obrazovao se u Hamersmitu I Dablinu. Studirao je slikarstvo, bio jedan od osnivača Irskog nacionalnog pozorišta, kao i borac za nezavisnost Irske. Od 1922. do 1928. bio senator slobodne Irske. Godine 1923. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Umro je 1939. u Južnoj Francuskoj, u Kap Martenu. Posmrtne ostatke prenela mu je irska mornarica u domovinu 1948. godine, i to je bilo prvo putovanje irske mornarice van teritorijalnih voda. Niti jedan pesnik XX veka koji je pisao na engleskom jeziku nije imao takav razvoj kao Jejts. Od romantičkih tema i magijskih ritmova išao je do najsavremenijih tema i predmeta obrade datih svežim jezikom svakodnevnog govora koji odgovaraju emociji ili misli. Njegov rad na poeziji, hronološki red kojim se taj rad razvijao najbolje je uočljiv u njegovim Sabranim pesmama i Sabranim komadima. Treba spomenuti njegove Autobiografije iz 1926. i delo Vizija iz 1937. godine, koje najoblje prikazuju pesnikove ideje o svetu.