Edmund Vajt (Edmund White) decenijama važi za jednog od najvažnijih glasova savremene svetske književnosti, a njegov roman „Lepa soba je prazna“ (The Beautiful Room is Empty) iz 1988. godine predstavlja centralni stub njegove proslavljene autobiografske trilogije. Ovo je delo koje sa hirurškom preciznošću i nesvakidašnjom iskrenošću mapira odrastanje, samospoznaju i […]
Author: admin
Anri de Monterlan – Mrtva kraljica [Reč i misao – 312]
Kada je 1942. godine Anri de Monterlan napisao dramu “Mrtva kraljica” (La Reine morte), svetu je podario jednu od najsnažnijih tragedija 20. veka. Inspirisana istorijskom legendom o Ines de Kastro i portugalskom princu Pedru, ova drama prevazilazi okvire kostimirane istorijske priče i postaje surova studija o ljudskoj prirodi, državnom razlogu […]
Priče usamljenog genija [Tema: Gombrovič]
Jedna od ključnih riječi umjetničkog svijeta Witolda Gombrowicza jeste smijeh. Gombrowicz je genijalan i kao romanopisac i kao dramatičar i kao esejist i kao pripovjedač, a njegov je Dnevnik zasigurno najvažnija dnevnička knjiga dvadesetog stoljeća Witold Gombrowicz: “Težio sam tome da Poljak može s ponosom da kaže: pripadam drugorazrednom narodu” […]
Uvod u delo Žaka Lakana [Karpos – Supplementa Allographica]
Priredio Dejan Aničić Tvrdnja da je psihoanaliza egzaktna nauka koja ima svoj zasebni i povlašćeni predmet izučavanja –nesvesno, mnogima nije ubedljiva, a ni vera u efikasnost psihoanalitičke tehnike i metodologije nije raširena. Međutim, kada je u pitanju psihoanalitička teorija, malo je onih koji sumnjaju da je ona bitno izmenila način […]
Benito Heronimo Fejhoo – Odbrana žena [Karpos – Supplementa Allographica]
Za razliku od čuvenih prosvetitelja – Voltera, Rusoa i Didroa – njihov španski preteča, benediktinski jeromonah Benito Heronimo Fejhoo (Benito Jerónimo Feijoo, 1676–1764), u svoje napade na neznanje, predrasude i sujeverja, uključio je i tadašnje rasprostranjeno verovanje da su žene u svakom pogledu inferiornije od muškaraca, a pogotovu u intektualnim […]
Italo Kalvino- T sa nulom [Reč i misao – 511]
T sa nulom (ital. Ti con zero) je zbirka priča Itala Kalvina objavljena 1967. godine. Priče u njoj imaju jake veze sa onima iz Kosmikomika, koje je pisac objavio u zbirci dve godine ranije (a koje su prvobitno objavljivane između 1963. i 1964).T sa nulom je knjiga podeljena u tri […]
Fransoa Dos – Istorija strukturalizma II – Napolje sa znakom, 1967. do danas [Karpos – Supplementa Allographica]
Slavni period strukturalizma koji svoj vrhunac doživljava polovinom 60-ih godina 20. veka, period majstora-mislilaca, izgradio je novu viziju sveta, novi pogled na razočaranu modernost, privilegujući istovremeno nesvesni karakter društvenih fenomena i znak umesto značenja. U prvom tomu Istorije strukturalizma, Fransoa Dos prati i opisuje, počev od Levi-Strosa i Romana Jakobsona, do […]
Žrtva Konona – freska iz Hrama Palmirskih bogova u Dura-Europosu [Slikarstvo]
Nacionalni muzej u Damasku. Ova prelijepa freska iz Dura Evropa potiče iz prvog vijeka nove ere i predstavlja jednu od neprocjenjivih dragocjenosti Damaskog muzeja. Prizor se odvija unutar hrama, gdje sveštenik Konon, sin Nikostratov (prvi s lijeva), sa svojim pomoćnicima priprema žrtvenu ponudu bogovima. U sredini se vide njegova ćerka […]
Adolf Muschg – Alhemija reči [Karpos – Supplementa Allographica]
Eseji i govori 2002–2013 Ovu zbirku eseja i govora proslavljenog švajcarskog pisca i univerzitetskog profesora Adolfa Muschga otvara esej o Velázquezovoj slici „Tkalje“, u kom Muschg već demonstrira sav svoj raskošni talenat za analizu, za neobične uvide koji intelektualno razgaljuju, za lucidne analogije kojima u osnovi leži neumoljiva erudicija. Sav […]
Erling Sandmu – Vreme i istorija [Karpos – Supplementa Allographica]
O poreklu savremene istoriografije i istorijskim pitanjima Erling Sandmu, norveški istoričar, ispisuje genealogiju savremene istoriografije, daje pregled njenih metoda i ciljeva, počev od Herodota i Tukidida, preko Jevsevija Kesarijskog i Avgustina, renesansnih i prosvetiteljskih istoričara, pa sve do Leopolda Rankea, škole Anala i poststrukturalizma. Kako možemo znati nešto pouzdano o […]

