U “Prilogu kritici patrijarhalnog uma” (19851) Selija Amoros predstavlja tradicionalni filozofski logos kao lažni, ideološki izobličeni izraz navodne transcendentalne subjektivnosti i samosvesti čitavog ljudskog roda iz koga je žena isključena. Dihotomija priroda–kultura, iako mitski i arhajski obrazac mišljenja, u filozofskoj i društvenoj misli koristi se da opravda ženinu potčinjenost sve […]
Author: admin
Danijele del Đudiče – Vimbldonski stadion [Reč i misao – 506]
Vimbldonski stadion (u originalu: Lo stadio di Wimbledon) je prvi roman italijanskog pisca Danijelea Del Đudicea, objavljen 1983. godine. RadnjaNarator bez imena, mladić koji teži da postane pisac, putuje u Trst tražeći tragove o kulturnoj ličnosti Robertu Bazlenu. Bazlen je bio poznanik Itala Sveva i Eugenija Montalea, družio se s književnicima, ali […]
Bertold Breht – Poslovi gospodina Julija Cezara [Reč i misao – 406]
Bertolt Brecht Die Geschäfte des Herrn Julius Caesar Već sam naslov kazuje o kom Cezaru Breht pripoveda. Brehtov cezar nije ni vojskovođa, ni državnik. Nije prevashodno ni političar već poslovan čovek, i to neuspešan, zapleten u promašene špekulacije i dugove, toliko nepouzdan i nesolvetan da mu ni dobaljvači ništa ne daju na […]
Žak Le Gof – Treba li zaista seckati istoriju na periode? [Karpos – Supplementa Allographica]
Žak le Gof, čuveni francuski medievalista, u ovom eseju se bavi temeljnim pitanjima svog esnafa: zašto uopšte delimo istoriju na periode i epohe? Kakva je istorija tih klasifikacija i podela i prema kojim kriterijumima su one nastajale? Želeći da ukaže u kojoj meri su naše podele arbitrarne i često zavisne […]
Aco Šopov – Dugo dolaženje ognja [Reč i misao – 306]
Rađanje riječi Rađanje riječiČvor na čvoru.Na kamenu kamen.Kamena šuma smrzlina.Čvor u čvoru.Nad kamenom kamen,oba smo od kamena.Dimi noć.Riječ se od tmine udvaja.Modar ugljen utrobu joj gori.O ti što postojiš jer ne postojiš,nebo ljuljaš,zemlju okrećeš.O ti što postojiš jer ne postojiš,ječi zemlja pod kamenim pločicama.Ide ošamućena od umiranja svojihriječ što lomi […]
Đovani Verga – Gramignina ljubavnica [Reč i misao – 106]
Osnovne informacije Sadržaj i tema Priča je inspirirana stvarnim događajem o bjeguncu i ženi koja ga slijedi. Radnja prati Peppinu, mladu i lijepu djevojku iz dobre obitelji, koja, iako zaručena za uglednog čovjeka, opsesivno postaje fascinirana Gramigninom, opasnim banditom i bjeguncem koji terorizira okolicu. Njena fascinacija je toliko jaka da napušta svoj […]
Žak Derida – Pozicije [Karpos – Supplementa Allographica]
Knjiga Pozicije sačinjena je od tri razgovora koja je – u periodu od 1967. do 1971. godine – Žak Derida (1930–2004) vodio s Anrijem Ronsom, Julijom Kristevom, Žan-Lujem Udbinom i Gijem Skarpetom. Ova knjiga je, prema rečima samog Deride, „čin aktivnog tumačenja“ njegovih tada tek objavljenih dela (O gramatologiji, Pismo […]
Margerit Diras – Zanesenost Lole V. Stajn [Reč i misao – 405]
„Zanesenost Lole V. Stajn“ (fr. Le Ravissement de Lol V. Stein) psihološki je roman francuske književnice Margerit Diras, objavljen 1964. Spada u njena najpoznatija i najkompleksnija književna ostvarenja. Roman započinje sećanjem na trenutak kada je Lola V. Stajn, devetnaestogodišnja devojka, upala u neko nepoznato, neimenovano, psihičko stanje zanesenosti, nakon što […]
Šopenhauer – Trideset i osam trikova kako uvek biti u pravu
Artur Šopenhauer (1788–1860), jedan od najznačajnijih nemačkih filozofa XIX veka, bio je poznat po svojoj pesimističkoj filozofiji, ali i po oštroumnim zapažanjima koja se tiču čovekovog ponašanja. Jedan od zanimljivijih segmenata njegovog rada jeste nedovršeni rukopis Eristička dijalektika: Umeće da se bude u pravu (Eristische Dialektik: Die Kunst, Recht zu […]
Anatol Frans – Taida [Reč i misao – 005]
„Taida“ (fr. Thaïs) je filozofski i istorijski roman francuskog nobelovca Anatola Fransa objavljen 1890. Fabula romana je delimično zasnovana na žitiju Svete Taise, hrišćanske svetice iz četvrtog veka, ali i na Fransovoj mladalačkoj pesmi Legenda o Svetoj Taisi (1867). Kritika religijskog dogmatizma, polemički odnos prema ideji asketizma i slavljenje erosa, […]

