Jasan Pogled
„Bio sam,“ piše Sebastijan u Izgubljenom imetku, „tako stidljiv da sam uvek nekako uspevao da napravim grešku koju sam najviše želeo da izbegnem. U mom kobnom pokušaju da se prilagodim boji svoje okoline, mogao bih samo da budem upoređen sa kameleonom koji ne raspoznaje boje. Moju stidljivost bilo bi lakše […]
Kada Odoakar sa trupama svojimbude umarširao u Rima biće toako knjige ne lažu nekihšezdeset i šest godina kasnije(od kada Vizigoti napustiše Gradjer Alarihovo osvajanje beše prvo),ni velike borbe ni velikog nasiljapljačke paleži rušenja i silovanjaneće bitijer ni tog Grada ni tog Sveta više biti neće.umesto u Grad Odoakar onako sjajan […]
Ne mogu, po cenu spasenja, da se setim kako sam se, kada, pa ni tačno gde, prvi put upoznao sa gospođom Ligejom. Mnoge su godine minule otada, i moje je pamćenje oslabilo od goleme patnje. Ili, možda, ja ne umem sada da dozovem u sećanje te pojedinačnosti, zato što su, […]
Amandi Molini Vediji Među brojnim zagonetkama koje su na iskušenje bacile neustrašivu Lenrotovu pronicljivost, nijedna nije bila tako čudna – tako neodstupno čudna, rekli bismo – koliko periodičan niz ubistava koji je vrhunac dosegao na imanju Trist-le-Roa, među beskrajno mirisnim eukaliptusima. Istina je da Eriku Lenrotu nije pošlo za rukom […]
Petar Dobrović (1890-1942), umetnik kom je hedonizam bio životni stav, a modernizam umetničko opredeljenje. Jednan od “najsnažnijih temperamenata” srpskog slikarstva prve polovine 20. veka, pobunjenik, politički vođa… Umetnik je taj koji svojom intuicijom i intelektom realizuje mistične zakone prirode, verovao je slikarski čudotvorac. Kao kobac spreman za pokret i za napad Obnovljena Galerija […]
Spustimo li se sa čistih zamisli na mukotrpne putove ljudskoga ponašanja, strah, još više nego oholost, postaje glavnim pokretač mržnje. Smionost filozofa koji pretjerano hvali slobodu osjetilnosti i bez prezira razmatra tjelesna zadovoljstva dovodila bi do bijesa gomilu, u tim pitanjima podložnu mnogim predrasudama i licemjerju. Malo je značilo što […]
Društveno – političke okolnosti uzdizanja Atene Poslije završenih ratova s Perzijancima, iz kojih je izašla Atena kao centralna sila helenskog svijeta, u grčkom društvu je mnogo porastao utjecaj robovlasničke demokracije. Atena je tada postala ne samo politički, nego i kulturni faktor i svojim panhelenskim djelovanjem održavala je na okupu demokratske […]
TJELESNA STRAST Remek-tijelo ‘noira‘ Teško da ima vrućeg, ako ne i boljeg, (modernog) “noira” od “Tjelesne strasti”, redateljskog prvijenca scenarista Lawrencea Kasdana (“Imperij uzvraća udarac”, “Otimači izgubljenog kovčega”) koji je udario temelje suvremenog (neo)”noira” i erotskog trilera, zarolao karijeru ovog filmaša, ali i budućih zvijezda sjajne kemije – Kathleen Turner i Williama Hurta. Jednako kao […]
Harold Blum: Borhes, Neruda i Pesoa – hispanoportuglaski Vitmen[1] Može se reći da hispanoamerička književnost dvadesetog vijeka, možda i bogatija od sjevernoameričke, ima tri osnivača: argentinskog pripovijedača Horhe Luis Borhesa (1899-1986); čileanskog pjesnika Pabla Nerudu (1904-1973); i kubanskog romanopisca Aleha Karpentiera (1904-1980). Iz njihovog okrilja izašlo je mnoštvo velikih pisaca: romanopisci poput […]
Priroda i (auto)poetička funkcija Crnjanskovih komentara – II dio U komentaru „Crnjanski u Temišvaru“ nalazimo nekoliko momenata važnih za portret umjetnika u mladosti. Saznajemo da je Crnjanski učio „i slikarstvo, privatno kod jednog profesora“, što nije moglo biti bez ljubavi i sklonosti, pa ni bez rezultata: „Moja slika uljana, Jedna […]