Notes

Notes

Rod i ne-sasvim rod – Beleške za ontologiju virtualnosti

Preambula Virtualistika je naklonjena paradoksalnim izrazima te je sasvim umesno ako situaciju koja se stvorila oko nje okarakterišemo kao stabilnu neravnotežu. S jedne strane, predstave o virtualnoj realnosti virtualnih događaja, objekata, stanja psihe – odavno i trajno su se rasprostranile u mnogim i veoma različitim oblastima kako teorijskog, tako i […]

Notes

Isposnik nepoznatog – Poezija Halila Džubrana, hrišćansko-islamskog mistika

Izuzetnu potvrdu jedinstva vizije pjesnika, dubinskog poniranja filozofa i slobode kičice slikara predstavlja opus Halila Džubrana (1883, Liban – 1931, SAD), jednog od najcjenjenijih stvaralaca arapske literature i lidera pravca mahdžera koji je okupljao generaciju libansko-sirijskih spisatelja emigranata u Americi. Potekavši iz hrišćanske svešteničke porodice, obrazovao se u Bejrutu, Parizu […]

Notes

Dadaizam i avangardizam

Dadaizam kao umetnički pokret prevrata, začet u zaraćenoj Evropi, na scenu je stupio u Cirihu 1916. godine, šireći se nezadrživo mapom sveta. Glavni centri njegovog delovanja bili su, pored Ciriha, Njujork, Berlin, Keln, Hanover i Pariz. Dadaizam je nastavio razaračko, anarhističko dejstvo na umetnost, započeto ekspresionizmom, kubizmom i, naročito, futurizmom. […]

Notes

Poetika pesnika Branimira Štulića

Snaga pisane reči uobličava kroz vreme duhovne bitnosti, iskustva, snove, misli, želje, poruke i strahove čuvajući ih od nemani zaborava i prenoseći kao gromoglasni šapat ka srcima onih što osluškuju i traže. Kažu ukus je karakterA karakter sudbinaPa što ću ja u svemu tomeHtio bi da znamEj životeTeško ovo jeboteMani […]

Notes

Interdisciplinarni pristup književnosti – književnost i psihologija/psihijatrija

U jednoj od najuticajnijih Teorija književnosti, koju su još 1949. objavili Rene Velek i Ostin Voren, psihološko proučavanje književnosti smešteno je među takozvane spoljašnje pristupe, koji se, kako proizilazi iz njihovih ciljeva i rezultata, kreću po obodima književnog dela. Ako se uzmu u obzir tadašnji proizvodi psihološkog bavljenja literaturom (a […]

Notes

Peti Smit – Kakav osećaj

Rodila sam se u Čikagu, 30. decembra 1946. godine usred vrtloga ogromne snežne mećave. Moj otac je morao da pomaže taksisti pri probijanju sa širom otvorenim prozorom, duž dela autoputa Lejk Šor Drajv, dok se moja mama porađala. Bila sam slabašno (sitnačko) novorođenče pa se moj otac svojski trudio da […]

Notes

Ljubav i pravda

Govoriti o ljubavi odveć je lako, ili odveć teško. Kako ne pasti u egzaltaciju ili u emocionalnu banalnost? Jedan od načina krčenja puta između ova dva ekstrema jest uzeti za vodiča osmišljenu misao (pensée méditante), dijalektiku ljubavi i pravde. Pod dijalektikom ovdje podrazumijevam prepoznavanje/priznavanje (reconnaisance) inicijalne disproporcije između ova dva […]

Notes

Mučeništvo čoveka

Godine 1871. putopisac i antropolog W. Winwood Reade (1838–1875) bio je inspiriran svojom prepiskom s Darwinom da svoje usko etnološko istraživanje o zapadnoafričkim plemenima pretvori u najširu istoriju koju se može zamisliti, onu koja će pokazati Darwinov veliki princip prirodne selekcije u delo kroz evolucijsku istoriju čovečanstva, sežući do nastanka […]

Notes

O Virginiji Woolf kao borcu za ženska prava

Još za života Virginije Woolf (1882 — 1941) kritičari su ustvrdili da njezino djelo ima karakteristična ženska svojstva navodeći tome u prilog nesklonost prema racionalizmu (kojemu je pretpostavljala intuiciju), njezin (nazovimo ga) poetski prozni stil (pun ritma i jezičnih figura) i usmjerenost prema osjetnom svijetu. Ne bih zauzimao stajalište prema […]

Notes

Nesanica

Fragmenti kaosa (I) 1. U davno doba snovi su bili blagoslov za sanjača, odmor od nesnosne tlake mukotrpnoga življenja ili, pak, jednostavno utonuće u tajnu svjetskoga bezdana (Urwelt i Weltalter) o kojem na različite načine zbore i Schelling i Freud. Funkcija sna za pragmatički poredak društvenoga ubrzanja biti suvremenoga kapitalizma jest predah od […]