U ovom ogledu pokušaćemo bliže da objasnimo termin fikcionalni dokumentarizam, a osnovni podsticaj za to jeste predavanje profesora Džepa Lindkvista Barnvela sa Univerziteta u Kopenhagenu, na odseku za Skandinavske studije i lingvistiku, koje je održano na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu u martu 2024. godine. Predavanje prof. Barnvela oslanjalo se […]
Notes
Horhe Semprun – Epilog
“Ponekad sam bio nagrađen za svoje strpljenje Moja bi se majka sama zaputila dugim hodnikom koji se pružao s kraja na kraj stana Hodnikom u obliku velikog latiničnog slova L kao lilihip – lala – leptir. Sa leve strane tog hodnika nizale su se sobe koje su gledale na ulicu […]
Horhe Semprun – O jednom zasedanju ministarskog saveta
Alfonso Gera, potpredsednik vlade, sedeo je na svom uobičajenom mestu, u svojoj fotelji. Bolje rečeno, sedeo je u fotelji za koju sam kasnije, kako su se nizali sastanci petkom tokom narednih meseci, saznao da je njegovo uobičajeno mesto. Određeno samo za njega, trebalo bi da kažem. Niko nikada nije ni […]
Horhe Semprun – O jednom povratku u grad moga detinjstva
Automobili su se parkirali duž pločnika. Začuo se zvuk njihovih vrata, otvorenih pa u letu zalupljenih; telohranitelji su se užurbano raspoređivali. Nedaleko je uzletelo jato golubova, nesigurno zalepršavši pod julskim suncem koje je postepeno osvajalo ulicu, satirući je pripekom. Stigli smo. Pogledao sam, u neverici, oko sebe. Mogao sam da […]
Mišljenje kao djelo – Konceptualna umjetnost i pitanje jezika
Uvod U razgovoru sa Georgesom Boudailleom, prvotno objavljenom 1968. godine u časopisu Les Lettres Francaises, Daniel Buren, jedan od najznačajnijih slikara pripadnih konceptualizmu već na početku tvrdi da je Marcel Duchamp prvi u 20. stoljeću radikalno otvorio pitanje o „biti“ umjetnosti kao procesa stvaranja „djela“, a ne više kao gotovog […]
O toleranciji
U savremenom političkom folkloru tolerancija je dobila rang blizak svetinji. Bez preterivanja se može reći da je trijumf liberalnog pogleda na svet učinio od tog pojma konačan i jedini opšteprihvaćen moralni kriterijum. U svakom slučaju, nijedna druga kategorija – ni pravednost, ni jednakost, ni moral – nema iza sebe tako […]
Pogled drugog i samosaznanje – životinje kao provokacija
Prodorno ćutanje Jedan tekst Žaka Deride (Jacques Derrida) počinje slikom „obične” mačke koja u tišini bulji u njega – golog. Pred tim pogledom životinje Derida se temeljnije nego što filozofski tradicional već ritualno nalaže pita ko je on. Kao da je posramljen pred mačkom zato što je go, ali takođe […]
Svete lude vs. inventivci mahnitosti – O neubrojivima, vizionarima i genijima
Razlika između ‘ludih’ filozofa i umjetnika te ‘ludih’ znanstvenika kao izumitelja jest razlika između kreativnosti i invencije. Tijekom povijesti prvi su tretirani kao one ničeanski govoreći ‘svete lude’ (Nur Narr! Nur Dichter!) koje žive u svojem svijetu ekscentričnsti i fantazije, bez obziraje li riječ o pjesnicima ili slikarima, glazbenicima, filmskim redateljima, […]
Abdulah Sidran i povratak na Itaku
NEŠTO LIJEPO ZA KRAJ. ABDULAH SIDRAN I POVRATAK NA ITAKU . Vratiti se na Itaku Nesalomiva je Tvoja nakana A prepreke Na putu do nje Takve Da te svaka može Požderati U trenu Zato Da bi se na nju vratio Moraš ponekad Zaboraviti Itaku . ABDULAH SIDRAN (02. Listopada 1944. […]
Kairos i intuicija – O iznimnome trenutku i njegovoj ljepoti
Ne postoji nikakav otac-utemeljitelj filozofije, a ponajmanje to nije Adam, kako je to Walter Benjamin izrekao u predgovoru svoje Trauerspiel, kad je istinu kao akustički fenomen suprotstavio logosu. Postoji samo trenutak u vremenu njezina nastanka. I doista bih taj trenutak nazvao sretnim u znaku grčkoga boga Kairosa, što je baš ono što […]

