Jasan Pogled
“… Prema tome, nema više ničeg što bi se moglo reći. I zato ne govorimo ništa. Pišimo, slikajmo, tako što ćemo se držati samog čina pisanja ili slikanja – što je savršeno tehnički stav. Konačno, današnjica je ono što odnosi potpunu prevagu: sve je rečeno i za sve je suviše […]
Sveta Gora- ni jedna knjižica, ni čitave biblioteke, ne mogu je iskazati, niti se može do dna istražiti čak i dužim ponovljenim boravcima. Prva poseta obično nije mnogo više od neodređenog oduševljenja lepotom svega što srećemo: neba, stena i mora, crkava i njihovi riznica, vedrih monaških lica. Sa drugom i […]
U knjizi Otvoreno. Čovjek i životinja (2002) Agamben se vraća klasičnom toposu zapadnjačke metafizike, odnosu između čovjeka i životinje. U kritičkom dijalogu s brojnim naučnicima i filozofima, posebno s Hajdegerom, definira se protok granice u čoveku samom. Svijet se čovjeku otvara tek kada suspendira svoju animalnost. Ali ujedno čovjek zajedno […]
Lešek Kolakovski (1927-2009) bio je poljski filozof. Poznat je po kritičkoj analizi Marksovog učenja, posebno u njegovoj trotomnoj istoriji Glavne struje Marksizma. U kasnijem radu Kolakovski se usmerio na religijska pitanja. Iz prve biografije Sidarte, kasnije Bude, saznajemo da je u mladosti bio potpuno nesvestan bede ljudske sudbine. Bio je […]
Činjenica da je slikarska i teorijska zaostavština Leonida Šejke danas zapostavljena među mlađim umetnicima i teoretičarima umetnosti govori o krizi jedne kulture. Ovo bogato i puno izazova delo ostalo je u tami nad kojom su umetnička pretumbavanja uglavnom bila uzrokovana i pokretana odnekud izvan našeg prostora, podstaknuta tuđim iskustvima i […]
Umreti smejući se Otkad postoji filozofija, tačnije od Sokrata naovamo, postoji ono što se zove “ideal filozofske smrti”, koji će Ciceron najbolje sažeti u često navođenoj sentenci: “Filozofirati znači učiti kako umreti.” Da bi ilustrovao domete filozofije posmatrane u ovom ključu, engleski filozof Sajmon Kričli je 2009. napisao zanimljivu knjigu […]
Da bismo došli do odgovora, potrebno se prvo zapitati. Da bismo se u bilo čemu razvili, potrebno je pokušati. Da bismo zaista naučili iz tih iskustava, često nam je potreban učitelj. Knjiga, savjet, prijatelj, pismo – sve su to učitelji koji nam mogu dati poticaj i usmjerenje kako bismo došli […]
Podnaslov Beleške o redefiniciji kulture oslanja se na Eliotove Beleške iz 1948. godine. Knjiga o provali varvarstva, zapadnoj kulturi i postkulturi. „Nama ne vlada doslovna prošlost, osim, možda, u biološkom smislu. Nama vladaju slike prošlosti. Često one nisu visoko strukturirane i selektivne kao što su to mitovi. Slike i simbolički […]
1. Često se precenjuje i na Istoku, a još više na Zapadu, raznorodnost pa i suprotnost azijske i evropske kulture. Rijetko je koja pojava azijske kulture doista toliko specifičan izraz svoje sredine kao što je to na prvi pogled zen budizam na Dalekom istoku. Sve veći interes zapadnog svijeta za […]
“Kada putujem po svojoj sobi retko kad idem pravom linijom; od stola odlazim do slike koja se nalazi u uglu: otuda prolazim ukoso kako bih došao do vrata; ali, ma koliko zaista na polasku imao nameru da dođem do njih, ako na putu naiđem na fotelju, ne učinim tako, nego […]