Jasan Pogled
Anarhistička revolucija i oslobođenje žena (4) Piše: Marta A. Ekelsberg 2005. Direktna akcija Najbolje ćemo razumeti špansko anarhističko shvatanje jačanja i procesa izmene svesti proučavajući njihovu posvećenost decentralizmu i „direktnoj akciji“. Decentralizam se odnosi na stav da revolucija mora da bude, u svojoj srži, lokalni fenomen, koji izrasta iz konkretne […]
Anarhistička revolucija i oslobođenje žena (3) Piše: Marta A. Ekelsberg 2005. Zapravo, nepostojanje saglasnosti o ovim pitanjima je dokaz razlika među anarhističkim spisateljicama i piscima, ne samo po pitanju uloge žene u radničkim organizacijama, već i prirode ženske potčinjenosti i šta je neophodno da bi se nadvladala. Meri Neš (Mary […]
Anarhistička revolucija i oslobođenje žena (2) Piše: Marta A. Ekelsberg 2005. Naravno, mnogi teoretičari su smatrali da su – uprkos negativnim efektima hijerarhijskih struktura – dominacija i potčinjenost (bilo u sferi politike, ekonomije ili seksualnosti) neophodne za društveni život. Kao odgovor na to, anarhistkinje/i opisuju alternativne načine za organizovanje društva, […]
Anarhistička revolucija i oslobođenje žena (1) Piše: Marta A. Ekelsberg 2005. Kada je došla Republika, mnogi ljudi su krenuli u juriš na zatvore da oslobode zatvorenike; krenula sam i ja, takođe. Neki čovek je vikao: „Abajo la politica! [Dole politika!] Abajo la Guardia Civil! [Dole Civilna garda!]“… i razne druge […]
Piše: Max Netlau Anarhistički korijeni u Španjolskoj, Italiji i Rusiji; Katalonija i Pi y Margall; Pisacane; Bakunjin. Prvi znakovi liberterskih ideja u drugim zemljama do godine 1870. Anarhizam je, u važnim zemljama o kojima smo ovdje raspravljali (Francuska, Engleska, Sjedinjene Države i Njemačka), fenomen koji je dio napredne […]
Piše: Max Nettlau Prvi francuski komunistički anarhisti i drugi liberterski preteče.L`Humanitaire i njegova grupa; Bellegarrigue; mladi Elisée Reclus; Déjacque; Coeurderoy. Socijalizam saint-simonovaca i fourierovaca nije nudio ništa opipljivo francuskim proleterima, kojima je francuska revolucija uskratila pravo udruživanja (zakon od 14.-27. lipnja 1791.); bili su prisiljeni voditi najsuroviji tip mehaničkoga života, prema […]
Piše: Max Nettlau Prudon i prudonizam u raznim zemljama, posebice u Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj. Nakon ranih liberalnih aspiracija iz 1789. ubrzo je uslijedilo ojačavanje autoritarizma tijekom francuske revolucije i bilo je potrebno još pedeset godina prije nego što se ponovno podignuo u Francuskoj snažan glas optužbe svakog autoriteta i […]
Više, mnogo više Piše: Massimo Passamani Menadžeri pasivnosti oduvek su nam nametali lažnu alternativu: ili pasivnost ili oružana grupa. Svako ko izmiče ulozi koju mu diktira normalnost, mora se, u trenucima krize, silom vratiti nazad. Ta igra ima svoja pravila: dominaciju ili prihvatate ili je oponašate. Pored onih na vlasti, […]
(ili „Kula svetilja“) André Breton, 1952. Ono u čemu se nadrealizam prvi put prepoznao, mnogo pre nego što je definisao sebe, dok je još bio samo slobodni savez pojedinaca koji su, spontano i u celini, odbacivali društvene i moralne stege svog vremena, bilo je crno ogledalo anarhizma. Među […]
Piše: Max Nettlau Individualistički anarhizam u Sjedinjenim Američkim Državama, Engleskoj i drugdje. Prvi američki liberterski intelektualci. (2) Pi y Margall morao je poznavati dva slavna liberterska djela iz 1851., Proudhonovo djelo Idée générale de la révolution au XIXe siècle (Opća ideja o revoluciji u devetnaestom stoljeću) i djelo Društvena statika Herberta Spencera. Zašto ne […]