Jasan Pogled
Performativnost se mora razumeti ne kao pojedinačan ili hotimičan „čin“ već kao reiterativna i citatska praksa kojom diskurs proizvodi dejstva koja imenuje. Džudit Batler, Tela koja nešto znače Autobiografija i performativnost Svakoga dana, na različitim mestima, kao odgovor na raznovrsne prilike, pred jasno određenom publikom (čak i ako je u […]
Zamislite da Povijest ima mogućnost napisati svoju autobiografiju. Već je u godinama, nekako malo i ne zna što bi sa sobom, a i vrijeme je da otkrije kako je sve to bilo u njezinom životu. A ne da netko, u nekom posmrtnom govoru nad njezinom rakom, ili u knjizi žalosti […]
Što je to tijelo i tko sam ja u svome tijelu? Upravljam li ja njime ili ono upravlja mnome, a možda netko drugi upravlja i mnome i tijelom? Ovo su samo neka od pitanja koja nam se nameću čitajući romane Slavenke Drakulić. Citat Andree Zlatar iz knjige Rječnik tijela1, nudi […]
Performativnost se mora razumeti ne kaopojedinačan ili hotimičan „čin“ već kaoreiterativna i citatska praksa kojom diskursproizvodi dejstva koja imenuje. Džudit Batler, Tela koja nešto znače Autobiografija i performativnost Svakoga dana, na različitim mestima, kao odgovor na raznovrsne prilike, pred jasno određenom publikom (čak i ako je u pitanju jedan čovek), […]
Uvod Pre skoro dve decenije naučni interes za autobiografiju, kao književni žanr, naglo je porastao1 u novijim filologijama2 više zemalja, pre svega u Francuskoj, Engleskoj, SAD i Nemačkoj, i održao se do danas. Ovaj iznova probuđen interes bio je veliki podstrek za priloženu zbirku eseja, čiji cilj je da prikaže […]
Kordu, 27. oktobar 2001. Danas se stidim ovog jubilarnog naslova, nastalog u mom razgovoru sa Anom Kabale. Čitao sam rasprave o lepom ponašanju. U svom bontonu iz 1893. godine, baronica Staf bila je vrlo jasna: „Samo je osećaj velikodušnosti taj koji čini da izbegavamo govore o sebi, čak i kada […]
U proleće 1915, u jeku Evropskog rata, gospođica Kamila Emanuela Trulok i Bertori- ni – britanski cvet sa blagim talijanskim mirisom presađen na obale ušća reke Arose – ostavila je devojaštvo i postala, zauvek, gospođa Sela. Imala je tada devetnaest godina, haljinu od belog muslina koja je bila dugačka do […]
U ormaru sestre Valerije živi Puškin, onaj isti crnac s kovrčama i sijevajućim bjeloočnicama. No prije bjeloočnica postoji drugo sijevanje: vlastitih zelenih očiju u zrcalu, jer je ormar obmanjujući, zrcalan, dvokrilan, u svakom krilu – ja, a ako se sretno namjestim nosom nasuprot tom razvođu dobiju se niti dva niti […]
‘To sam ja i to nisam ja’ Zbog ograničenosti termina autobiografije i autobiografičnosti (jer u samoj njegovoj srži suprotstavljena su dva načela: fikcionalizacija i istinitost) u savremenoj književnoj teoriji uvodi se pojam autofikcija. Tvorcem termina autofikcija smatra se francuski pisac Serge Doubrovsky, a francuska književnost „kolijevkom“, dok su ga teorijski […]
Na prvi pogled, autofikcija kao da je u suprotnosti sa teorijama proze i fikcionalnosti. Prvobitna definicija autofikcije Serža Dubrovskog, navedena na poleđini knjige Fils (1977), naizgled se oslanja na široko postmoderno ili poststrukturalističko shvatanje fikcionalnog statusa samonaracije: čak i kada su događaji i činjenice koje se prepričavaju „potpuno stvarni”, „avantura” […]