Jasan Pogled
Antičkim misliocima matematika je pružala obilje hrane za filozofsko razmišljanje, a još snažnije ona to čini danas. Filozofija matematike je složena grana filozofije, puna suprotnih shvatanja. (…) Ova knjiga zato nastoji da postigne kompromis: njen je cilj da pruži neformalnu raspravu u rezultatima u matematici i matematičkoj logicim a nastoji […]
Na početku rujna. Dostojevski piše iz Wiesbadena A. P. Miljukovu neka ponudi za 300 rubalja časopisima pripovijest (Zločin i kaznu), koju je Dostojevski bio tek zamislio. »Sjedim u hotelu, do grla zadužen, i prijete mi; nemam ni prebijene pare«. Siže se zamišljene pripovijesti »proširio i obogatio«. Rujan. Pošto je primio […]
1860. Siječanj. N. A. Osnovski izdaje u Moskvi izabrana djela Dostojevskoga u dvije knjige (odobrenje cenzure od 29. siječnja). Dne 14. travnja. Književni fond izvodi Revizora u dobrotvorne svrhe. Dostojevski igra ulogu upravitelja poštanske stanice Špekina. Jednog od trgovaca igra Turgenjev. Dne 8. srpnja. Cenzurni odbor u Petrogradu izvješćuje M. […]
Da bismo odgonetnuli čovjeka toliko izdvojena poput Becketta, trebali bismo dobro promisliti o frazi ”držati se po strani”, prešutnoj devizi svakog njegovog časa, o tome koliko samoće i skrovite, podzemne upornosti ona podrazumijeva, o suštini jednog bića što stoji izvan i uporno nastavlja neumoljiv i beskonačan posao. U budizmu se za onoga […]
Rusko narodno predanje, kao i narodna predanja brojnih drugih podneblja, obiluje pričama i povestima u kojima se nadnaravno prepliće sa stvarnim, odzvanjajući odjekom prastarih kultova, praznoverja, zaštitnih vradžbina i snoviđenja. Najcrnja, čudovišna bića javljaju se u tim pripovestima, sa bolesnom, zlom namerom da ljudima donesu najstrašnije nesreće. Ali, narodna mašta […]
1859. Oko 19. kolovoza. Stigli su u Tver. Dne 26. kolovoza. N. A. Njekrasov piše Mihailu Dostojevskom: »… Oduvijek sam poštovao i nikad nisam prestao voljeti Vašeg brata — bit će mi osobito drago da objavljujem njegova djela u svom časopisu. Uvjeren sam da ćemo se lako pogoditi.« Dne 22. […]
Magia sutra 50 50. prazna imaginacija Na redu je postavljanje presudnog pitanja da li je čovekova životna mašta po svojoj primordijalnoj prirodi prazan list, ili je na njemu ispisana prareč (slika)? Pitanje je istovetno s onim da li čovek u svojoj primordijalnoj prirodi raspolaže ili može li raspolagati s nekvalitativnim […]
Furije, savremenik Velike revolucije, već nije bio živ kada se osnivala Internacionala. Ali njegovi sledbenici širili su njegove ideje (naročito Konsideran, koji im je dao izvestan naučni karakter) tako da su najobrazovaniji članovi Internacionale svesno ili nesvesno bili pod uticajem furijerizma. 12 Da bi se shvatio uticaj furijerizma tih godina, […]
Što je „anarhizam”? Što je „anarhija”? Tko su „anarhisti“? Anarhizam je ideal najboljeg načina života. Anarhija je način življenja. Anarhizam je ideja prema kojoj je vlada (država) suvišna i štetna. Anarhija je društvo bez vlade. Anarhisti su osobe koje vjeruju u anarhizam i koje žele da žive anarhiju kao što […]
Povodom sto pedesete godišnjice rođenja Emila Dirkema (1858–2008), jednog od naznačajnijih i najuticajnijih sociologa u njenoj ne tako dugoj istoriji, u ovoj su hrestomatiji sabrani oni Dirkemovi spisi koji do sada nisu bili dostupni našoj intelektualnoj, sociološkoj i široj kulturnoj javnosti. S obzirom na to da su glavna Dirkemova dela […]