Jasan Pogled
O izmenjenoj paradigmi Današnje polazne tačke na kojima gradimo svoj identitet razlikuju se od temelja na kojima smo ga gradili u prošlosti. Svet XVIII veka i svet Jakova Franka ipak se oslanjao na religijske stubove. Svaka istina, svaka dogma bila je religijska. Pa ipak, danas, čak i u nadasve katoličkoj […]
Dnevnici bilježaka uz Crnu mijenu – treći i poslednji dio Hadrijan umire s navršene šezdeset dvije godine i dva mjeseca, ali se njegova bolest javlja dvije i pol godine ranije. Ona se u njemu razvija od 130. godine. Dakle radi se o tome da mu šest godina u manjoj ili […]
Dnevnici bilježaka uz Crnu mijenu – drugi dio Crna Mijena započeta (pod drugim naslovom) u doba kad sam bila u dobi mladoga Zenona, mladoga Henri-Maximiliena s početka knjige. Knjiga je završena u doba kad sam malo starija od Zenona i Henri-Maximiliena kad se susreću s vlastitom smrću. — Duhovi koji, […]
Ovi Dnevnici sastoje se od rukom pisanih bilježaka koje su zapravo temelj za bilješke vezane uz kompoziciju Crne Mijene i analognih fragmenata koje sam izvadio iz Bilježaka o kompoziciji, većinom strojno pisanih. U dva navrata Marguerite Yourcenar je unijela izmjene u tako napisane Dnevnike. U svibnju 1987. izjavila je kako […]
Milan Kundera – Svest o kontinuitetu (četvrti dio) Moć beznačajnog Godine 1879, u drugom izdanju Sentimentalnog vaspitanja (prvo je bilo 1869), Flober je izmenio i drugačije rasporedio pasuse: nije ih nikada skraćivao, meðutim, često ih je povezivao u duže. Čini mi se da je time iskazao svoje najdublje estetske namere: […]
Milan Kundera – Svest o kontinuitetu (treći dio) Mnogostruka značenja pojma istorija „Istorija Nemačke”, „Istorija Francuske”: u svakoj od ovih formulacija pojam istorija zadržava isti smisao, dok je odredba drugačija. „Istorija čovečanstva”, „istorija tehnike”, „istorija ove ili one umetnosti” ne podrazumeva samo drugačiju odredbu, već i to da pojam „istorija” […]
Milan Kundera – Svest o kontinuitetu (drugi dio) Tiranija priče Tom Džons je nađeno dete; on živi u jednom dvorcu na selu u kome ga lord Olvorti podučava i štiti; kada je stasao zaljubio se u Sofiju, kćer jednog imućnog suseda, meðutim, kada se za tu ljubav saznalo (na kraju […]
O mom ocu koji je bio muzičar pričali su sledeću anegdotu. Zatekao se na nekom mestu na kome su se čuli zvuci jedne simfonije sa nekog radija ili gramofona. Prijatelji, svi muzičari ili melomani, prepoznali su odmah Devetu Betovenovu. Obratiše se mom ocu: „Koja je to muzika?” A on, nakon […]
U kući sam pisala na prvom spratu, a ne dole. Kasnije sam, naprotiv, pisala u velikoj središnjoj prostoriji u prizemlju da bih bila manje sama, možda, ne znam više, a i zato da bih videla park. U knjizi postoji samoća, u njoj je samoća čitavog sveta. Ona je svuda. Sve […]
Pisati U kući ste sami. Ne van nje, već u njoj. U parku ima ptica, ima mačaka. A ponekad i neka veverica, neka lasica. U parku niste sami. Ali u kući ste toliko sami da ste od toga ponekad pomalo izgubljeni. Tek sada znam da sam ostala tu deset godina. […]