Tag: Jasna Đurđić

Art

Ti si dečak, mađioničar

Ti si dečak, mađioničar, moj osmeh kad se stideh osmeha u davnim zadimljenim godinama. Sve umem i znam kad god dođeš iz dalekih krajeva noseći mirise mesta na kojima nisi bio – jednog trga, nekog drveta, obale mora i glas ptice koju sam sanjala. Kad ruka prekrije oči – tvoje […]

Art

Nije lako

  Nije baš lako svakoga jutra praviti iste pokrete. Stolica na kojoj sedim okrenuta je prema planinama. Prozor je otvoren ako se ptice predomisle. Nije baš lako vući se danom istom stazom, sa istim mislima, nositi tvoju ljubav kao teret, breme, i usput se plašiti da ga ne ispustim. Kukavica, […]

Art

Dlanovi

Vratiti se u neku kuću ne kucati ući slobodno kao da je tvoja Smjestiti se udobno ispred nasmijanog lica i znatiželjno slušati grmljavinu kišu koja svjetluca na oknu onda se sjetiti da je noć da je dobro što nikoga ne poznaješ lagano spustiti glavu u dlanove. Jasna Đurđić