Ništa na svijetu nije slabije od vode, ali ona najbolje svladava čvrstoću [Tema: Zen]

| May 2, 2018 | 0 Comments

 

Uvod u knjigu “Šta je Tao” Alana Wattsa

 

Piše: Mark Watts

 

Tao koji se može izgovoriti
nije vječni Tao
Ime kojim se može imenovati
nije vječno Ime.
Bezimeno je vječno stvarno.
Imenovanje je izvor
svih stvari.
Slobodni od žudnje, ostvarujete tajnu.
Zarobljeni žudnjom,
vidite samo manifestacije.

 

Drevna filozofija taa jedan je od najintrigantnijih i najsvježijih načina oslobađanja koji su u moderna vremena došli na Zapad s Dalekog istoka. Kroz više od pedeset prijevoda Tao Te Chinga na zapadnjačke jezike, klasična djela taoističke literature nude svojim čitateljima duboku životnu mudrost, kao i savjete o svjetovnim pitanjima.

Ona su ujedno i fascinantan prozor u tajanstveni svijet preddinastijske Kine.

Zapadnjački čitatelji nespremni na prihvaćanje naizgled čudnog i nepoznatog načina spoznavanja, često previđaju vrlo praktičnu narav taoističke misli, no u filozofiji taa moguće je pronaći iznenađujuće suvremenu perspektivu. Riječ “tao”, koja se pravilno izgovara “dau”, posudila je svoje ime načinu razumijevanja i života s dubokim implikacijama za moderna društva. Iznad svega, taoizam snažno naglašava ravnotežu između naše ljudske svjesnosti i našeg prirodnog bitka kao integralnog dijela mreže života. On utjelovljuje naše najdublje razumijevanje ekološke svjesnosti.

S druge strane, mistična strana taoističke misli vrlo je zagonetna jer u njoj možemo pronaći uvid u šamanistički svijet koji je cvjetao u Kini tijekom najmanje pet tisuća godina, sve do razdoblja pisanja taoističkih tekstova.

Kao što objašnjava Alan Watts, riječ “tao” u našem jeziku ima dva široka značenja: otprilike se može prevesti kao “put”, u smislu “put kojim treba poći”, a odnosi se i na prirodu u smislu čovjekove istinske prirode. Kaže se da sve ima svoj vlastiti tao, ali ga nije moguće definirati ni precizno pokazati.

Dok sam radio na ovom tekstu, došao mi je moj osmogodišnji sin i upitao me: “Tata, na čemu to radiš?” Rekao sam mu da je to knjiga o tau i počeo mu pomalo objašnjavati Što je to. Međutim, ne oklijevajući ni trenutak, rekao je: “Aha, misliš ono što stoji iza svega” – i otišao. Intuitivno i iskustveno znamo što je to, ali većina ljudi, kad ga pokušava objasniti, nailazi na probleme.

Ta zagonetka podsjetila me na priču koju mi je pričao otac. Prije više godina u Domu lordova u Engleskoj vodila se debata o stvarima povezanim s Crkvom. Jedan od zastupnika navodno je iznio argument da nije prikladno da vladajuće tijelo s toliko ateista donosi odluku o religijskim pitanjima. Međutim, drugi zastupnik mu se suprotstavio odgovorivši: “Gluposti, gospodine! Posve sam siguran da svi ovdje na ovaj ili onaj način vjeruju u nešto.” Uglavnom i jest tako, iako se možda i ne radi o nečem čvršće definiranom od osjećaja taa.

U klasičnoj kineskoj literaturi tao se opisuje kao kretanje kroz najmanji otpor, zauzimanje nevidljivog ili najnižeg položaja i prihvaćanje dobrote prirode bez ikakvog pokušaja da se to učini. Tao je pasivan, ali ne i slab.

U svojoj knjizi, legendarni mudrac Lao-Tzu opisuje paradoksalnu kvalitetu taa tražeći od čovjeka da razmisli o sljedećem:

Kako uvale i oceani postaju kraljevi stotina rijeka?
Zato što se uspješno drže na niskom položaju –
Tako postaju kraljevi stotina rijeka.
Ništa na svijetu nije slabije od vode,
Ali ona najbolje svladava čvrstoću.

IZVORIŠTE TAO TE CHINGA

Tao Te Ching se tradicionalno pripisuje Lao-Tzuu, legendarnom mudracu i osnivaču taoističke škole. Međutim, i Tao Te Ching se izvorno zvao Lao-Tzu, što nam otežava potpuno razumijevanje najranijih tekstova koji opisuju njegovo izvorište, jer je u kineskom jeziku često nemoguće razaznati odnosi li se “Lao-Tzu” na osobu ili na tekst.

Ipak, nastanak originalnog djela oprezno je smješten u šesto stoljeće prije nove ere, u vrijeme u kojem je navodno živio Lao-Tzu, iako je vjerojatno da je zbirka tekstova postala dostupnija tek u četvrtom stoljeću prije nove ere. Bilo je to zlatno doba kineske filozofije koje je dovelo do zapanjujuće raznolikosti poznate kao “stotinu filozofskih škola”, i dalo nam drugi veliki klasik kineske literature, I Ching.

Međutim, tek u prvom stoljeću prije nove ere susrećemo se s povijesnim bilješkama, Shih chi (ili Zabilješke povjesničara) koje sadrže jednu od najstarijih zabilježenih priča o Lao-Tzuu. Ta priča govori o posjetu Konfucija Lao-Tzuu na dvoru Chou gdje je, prema ovoj priči, Lao-Tzu služio kao dvorski knjižničar. Kažu da je tom prilikom Lao-Tzu ukorio Konfucija zbog njegova pompoznog i sebičnog ponašanja. Konfucije je navodno nakon toga rekao svojim učenicima:

“Znam da ptice mogu letjeti, ribe plivati, a životinje trčati. One koji trče moguće je uloviti mrežom, one koji plivaju udicom, a one koji lete strijelom. No, zmaj koji se penje u nebesa hoda po vjetru i pliva kroz oblake, i ne znam kako ga zarobiti. Danas sam upoznao Lao-Tzua koji je i čovjek i zmaj.”

Spominjanje zmaja koji se penje u nebesa daje nam uvid u rane izvore taoističkih rituala zato što otkriva vezu s drevnom šamanističkom tradicijom te regije. Zmaj, poput Pernate Zmije iz južnoameričke i srednjoameričke mitologije, spaja ljuske zmije s perjem ili krilima ptice. Perje ili krila zmaja ili ptice simboliziraju šamanov let, a ljuske simboliziraju ponovno rođenje, jer zmija odbacuje svoju kožu kako bi otkrila da ispod stare kože ima novu.

Kombinacija tih atributa precizno opisuje šamanske rituale sna/smrti i ponovnog rođenja koji datiraju daleko u prošlost, u razdoblje neolitika. Grnčarija izrađena oko 5000. g. pr. n. e., otkrivena u selu Banpo pokraj Xi’ana tijekom 1950-ih, sadrži ritualnu zdjelu koja prikazuje četiri slike šamana u stanju sna ili transa i petu sliku preobraženog šamana. Ovaj primjer s grnčarije tipičan je prikaz čarobnjaka za koje se pričalo da napuštaju svoja tijela u vizijama leta. Nakon takvog leta, šaman ili inicirani bio bi ponovno rođen i posve preobražen pri izlasku sunca.

Iako su temelji taoizma očito drevni, teško je pronaći stvarne podatke o životu legendarnog mudraca Lao-Tzua.

Da stvari budu još zamršenije, nama dostupne povijesne bilješke koje spominju Lao-Tzua napisane su tek stotinama godina nakon događaja koje opisuju i moguće je da su neke činjenice usklađene s legendama o nastanku njegovih djela.

Jedna popularna legenda kazuje da je Lao-Tzu napisao Tao Te Ching u stražarnici na ulazu u grad kad se spremao napustiti svoju službu u gradu i postati pustinjak. Prema toj priči, čuvar gradskih vrata inzistirao je da Lao-Tzu zabilježi svoju mudrost prije no što ode. Druga, vjerojatnija teorija kaže da je filozofiju zapisalo nekoliko anonimnih pisaca kroz dulje vremensko razdoblje kako bi vladarima gradova prenijeli mudrost žitelja sela, u nadi da će time olakšati život običnim ljudima, a priča o stražarnici samo simbolizira činjenicu da se izvorište te mudrosti nalazi izvan gradskih zidina. Ova teorija odgovara burnoj atmosferi razdoblja Zaraćenih država, a podržava je i činjenica da kasnija poglavlja imaju izrazito političke konotacije i otvoreno savjetuju one na položajima moći.

U prvom stoljeću naše ere, Lao-Tzu je podijeljen na dva djela pa smo tako dobili Tao Ching i Te Ching. Ta podjela odražava različite fokuse pojedinih dijelova knjige. Prvi dio usredotočen je na tao, a drugi na te, što otprilike znači “vrlina”, iako Alan Watts prevodi taj izraz kao “vještina življenja”. Spajanjem tih dijelova nastala je knjiga koju danas poznajemo.

Neki učenjaci čvrsto su uvjereni da je Tao Te Ching zapravo kompilacija rukopisa raznih autora koji su jednostavno pripisali svoja djela legendarnom Lao-Tzuu. Međutim, dosljednost stila i ritma argumenata iznesenih u oba dijela knjige govore nam suprotno. Vjerojatnije je da je ova knjiga mudrih savjeta djelo jednog autora koji se oslanja na prevladavajuću narodnu mudrost svoga vremena i da su dva dijela knjige možda napisana u različitim razdobljima autorova života ili kao odgovor na različita pitanja.

Filozofija prirode

Taoizam su često opisivali kao filozofiju prirode. Taj aspekt njegove mudrosti najjači je pokazatelj da potječe iz šamanističkog svijeta preddinastijske Kine. Kroz život u prirodi čovjek uviđa mudrost u neometanju tijeka života i u dopuštanju da stvari idu svojim tijekom. Ta nam mudrost također govori da ne saplećemo sami sebe, da veslamo niz struju, da drvo cijepamo po duljini i da nastojimo shvatiti unutarnje funkcioniranje naše prirode umjesto da je pokušavamo promijeniti.

Prema zakonima prirode, svako stvorenje pronalazi svoj vlastiti put, pa tako i svatko od nas ima svoj vlastiti put ili način. U klasičnim kineskim tekstovima spominje se tao Zemlje sa svim njezinim stvorenjima, tao Čovjeka, koji se odnosi na naš osviješteni put, i tao Neba, kroz koji se sile Neba i Zemlje sastaju u polju polarnih energija.

Te sile zajedno tvore svijet u kojem se odvija sav život i unose u nas instinktivnu spoznaju o prvobitnim silama koje djeluju u ljudskoj psihi.

U ovoj knjizi Alan Watts iznosi rezultate dugogodišnjeg istraživanja taa kroz živopisna objašnjena ključnih ideja i termina taoističke misli. Čitatelju pruža priliku da iskusi tao kao osobnu praksu oslobađanja lišenu ograničenja uvriježenih vjerovanja naše kulture. Knjiga je zasnovana na predavanjima koja je držao tijekom posljednjih deset godina života i pruža nam način uvida u istinsku vlastitu vrijednost kao osobe slobodne volje uklopljene u vječno promjenjive obrasce svijeta prirode.

Istražujemo mudrost načina na koje stvari jesu to što jesu (tzu-jan ili “ono što je takvo samo po sebi”) i mudrost dopuštanja životu da se odvija bez ometanja i forsiranja stvari kada vrijeme nije pogodno za to (wu wei ili “neforsiranje”). U filozofiji taa ubrzo otkrivamo da težnja za uspjehom – po teoriji da “ne možeš dobiti nešto ni za što” – mora biti uravnotežena spoznajom da “ne možeš dobiti nešto bez ničega”, zato što “nešto” uvijek zahtijeva svoju suprotnost, mjesto na kojem može obitavati, bilo da je riječ o primljivoj posudi, bistrom umu ili otvorenom srcu.

 

 

Tags: , ,

Category: Anatomija Fenomena

About the Author ()

Voli da briše članke...

Leave a Reply

Ništa na svijetu nije slabije od vode, ali ona najbolje svladava čvrstoću [Tema: Zen]

by admin time to read: 7 min
0