Author: Bash

Notes

Peti Smit – Kakav osećaj

Rodila sam se u Čikagu, 30. decembra 1946. godine usred vrtloga ogromne snežne mećave. Moj otac je morao da pomaže taksisti pri probijanju sa širom otvorenim prozorom, duž dela autoputa Lejk Šor Drajv, dok se moja mama porađala. Bila sam slabašno (sitnačko) novorođenče pa se moj otac svojski trudio da […]

Film

Vampiri avangarde – filmski vamp Luja Fejada

Kada se pomene vampir na ranom filmu, obično se misli na Murnauov ekspresionistički klasik, Nosferatu, iz 1922, ili na Drakulu Toda Brauninga iz 1931. sa Belom Lugošijem. No, Vampiri (1915) Luja Fejada ne predstavljaju prvenac samo u hronološkom smislu, već i pionirsko ostvarenje kada je reč o polemičkom odnosu prema […]

Anatomija Fenomena

I pjesnik je radnik [Tema: Majakovski]

Pjesniku viču:“Vidjeli bismo te kraj tokarske klupe.Što su to stihovi?Znamo tu priču!A bit će za rad smisla nemaš.”Moždaod zanimanjasvakogza rad nas mnogo tog veže. I ja sam tvornica.Ako sam bez dimnjaka,možda jemeni bez dimnjakajoš teže.znam –niste ljubitelj praznih riječi.Da biste radili – režete hrast.A mi, zar drvone umijemo sjeći?Obrađujemo hrastove […]

Anatomija Fenomena

Michelangelo Antonioni [Velikani filma – Antonioni]

(29.09.1912-30.07.2007) Michelangelo Antonioni, italijanski modernistički filmski reditelj i scenarista, jedan od najuticajnijih estetičara filma, rođen je 12. septembra 1912. godine u Ferari, Italija. Diplomirao je ekonomiju na univerzitetu u Bolonji. Tokom studija snimao je šesnaestomilimetarske filmove i pisao fimske kritike u lokalnom listu. Nakon završenih studija u Bolonji odlučuje da […]

Notes

Ljubav i pravda

Govoriti o ljubavi odveć je lako, ili odveć teško. Kako ne pasti u egzaltaciju ili u emocionalnu banalnost? Jedan od načina krčenja puta između ova dva ekstrema jest uzeti za vodiča osmišljenu misao (pensée méditante), dijalektiku ljubavi i pravde. Pod dijalektikom ovdje podrazumijevam prepoznavanje/priznavanje (reconnaisance) inicijalne disproporcije između ova dva […]

Art

Žudnja

Noć poplavisve ritmove izvrnute naopačke,sve ritmove propete kao bič dana,kao usna žudnje po kojoj mileerotičnosti našeg stajanja ukoloni nespretnostida budemo mi,da budemo odeća sveta,da budemo žudnjaotvorene fioke Suncaka nekoj većoj arhitekturiod muzeja našeg sna,i muzeja naših tela. Sanda Ristić Stojanović

Anatomija Fenomena

Nesanica [Tema: Pesoa]

Ne spavam, i ne nadam se snu.Čak i u smrti ne nadam se snu.Predstoji mi nesanica duga kao Mlečni putI jedan zaludan zev koji će nadživeti svet.Ne spavam; ne mogu da čitam kad se probudim noću.Ne mogu da pišem kad se probudim noću,Ne mogu da mislim kad se probudim noću […]