Jasan Pogled
Smrt ili san / requiem usnulim u snu U „Legendi o spavačima”, možda jednoj od estetski najvrednijih priča u Kišovom opusu, nastavlja se osnovna preokupacija iz „Simona Čudotvorca” i Kišova vezanost za temu smrti. U uvodnom djelu ritmičkim ponavljanjem rečenice: „Ležahu nauznak”, kojim počinje i završava se tok priče, pisac […]
Smrtnim plamom svjetlost te oblijeva.Zamišljenu, blijedu, bolnunaspram starim elisama sutonakoji se oko tebe vrti. Nijema je prijateljica moja,sama u osami ovog samrtnog časa,a prepuna životã ognja,istinska nasljednica uništenog dana. Sa sunca grozd pada na tvoje tamne halje.Krupno korijenje noćinaglo ti buja iz duše,i izbijaju stvari u tebi skrivene,tako da se […]
U razdoblju nakon objavljivanja svog prvoobjavljenog djela Rođenje tragedije iz duha glazbe i tada izazvane burne reakcije, Nietzsche, uz opsežnu nastavnu djelatnost na sveučilišni u Baselu, intenzivno radi na razradi vlastitih filozofijskih nazora, koji rezultiraju dokumentiranim kratkim rukopisima O istini i laži u izvanmoralnom smislu i Filozofija u tragičnom razdoblju […]
Koga Bog voli, njemu otvori uši; koga Bog mrzi, njega ogluvi. Srce omogućuje čoveku da čuje ili ne čuje. Srce je čovekov život, njegovo zdravlje, njegov spas. Ako neki sin primi ono što mu otac govori, nijedna njegova namera neće pretpeti poraz; svojoj deci će govoriti isto kao što je […]
– Ovo je kamen – reče poigravajući se njime – a kroz izvesno vreme pretvoriće se, možda, u zemlju, iz zemlje će nastati biljka, ili životinja, ili čovek. Ranije bih bio rekao: “Ovaj kamen je samo kamen, bezvredan je, pripada svetu iluzija, međutim, njemu takođe pridajem važnost, jer će u […]
Kad se Aristotel (384—322) rodio, Platon je već imao 43 godine i bio vrlo poznat kao filozof. U svojoj sedamnaestoj godini Aristotel je došao u Platonovu Akademiju u Atenu, gdje je proveo 20 godina. Poslije Platonove smrti, Aristotel je otišao vladaru Hermiji u Malu Aziju, jer je on bio prijatelj […]
Koji su odnosi između genealogije, definisane kao istraživanje Herkunfta i Entstehunga, i onoga što se obično zove istorija? Znamo čuvena Ničeova obraćanja istoriji na koja ćemo se odmah osvrnuti. Ipak, genealogija se ponekad označava kao „wirkliche Historie”; u više navrata ona je okarakterisana kao „duh”, odnosno „istorijski smisao”. U stvari, […]
Elena Viljagra je sanjala da su kuću reči pohodili pesnici. Reči su, čuvane u starinskim bočicama od stakla, čekale na pesnike i nudile im se, lude od želje da budu izabrane: one su pesnike preklinjale da ih pogledaju, pomirišu, dodirnu ili liznu. Pesnici su bočice otvarali, prstom probali reči, a […]
Jedni pretpostavljaju da je Gogolj spalio gotovo završeni drugi tom “Mrtvih duša” u naletu bijesa, a drugi da je to uradio slučajno. Navodno je htio uništiti samo prvobitne rukopise, ali je nepažnjom bacio u kamin i sveske s prepisanim tomom. Bilo kako bilo, taj je događaj potresao i samog pisca, […]
”Kad je javljeno da je Nobelovu nagradu za književnost dobila Ani Erno, rijetko ko u Srbiji je znao ko je ona. Razumljivo: njene jedine tri knjige na srpskom jeziku objavila je Prosveta još 1997. godine – Jednostavna strast, Mesto pod suncem i Nisam izašla iz svoje noći. Objavljena su, istina, i dva intervjua, u […]