Anatomija Fenomena

Anatomija Fenomena

Lolita Vladimira Nabokova u okviru Džon Fiskovog koncepta odbrane popularne kulture [Tema: Nabokov]

Popularna kultura kao borba za značenje Džon Fisk, u svojoj knjizi Popularna kultura (1989), iznosi ideju da se popularna kultura može posmatrati kao kultura ljudi koji pružaju otpor visokoj kulturi dominantne klase Podređene grupe, tvrdi on, koriste proizvode koje su stvorile dominantne snage, ali one pri tom ne ostaju pasivne […]

Anatomija Fenomena

NiIkola Kuzanski – O učenom neznanju [Gradac – Alef 141]

Nikola Kuzanski bio je filozof i teolog, diplomata i naučnik. Uprkos brojnim funkcijama koje je obavljao kao crkveni velikodostojnik, napisao je četrdesetak dela, uglavnom filozofsko-teološkog značaja. Među njima je možda najznačajnije, njegov spis u tri knjige, O učenom neznanju. Brojni filozofski, humanistički i znanstveni koncepti koji čine suvremenu sliku svijeta temelje se […]

Anatomija Fenomena

Jan Parandovski – Alhemija reči [Gradac – Alef 140]

Sadržaj: Predgovor.Poziv.Život.Radionica.Nadahnuće.Rad.Reč.Tajne zanata.Književna građa.U laboratorijama književnosti.Stil.Od prve do poslednje misli.Nevidljivi saveznik.Slava i besmrtnost Ova je knjiga duboko istraživanje transformativne moći jezika i književnosti. Kroz niz eseja autor zadire u bit pripovijedanja, nijanse prijevoda i trajni uticaj klasičnih tekstova na moderno pisanje. Ispitujući djela raznih književnih velikana i mitove koji su […]

Anatomija Fenomena

Zavičajne pjesme, poeme o pripadnosti. „Serbia“ Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]

Tri poeme Crnjanskog, „Stražilovo“ (1920), „Serbia“ (1925), Lament nad Beogradom (1956), poznate su kao zavičajne pjesme (Petrov 2009: 182–183). Ovom prilikom ću govoriti o drugoj – „Serbiji“, koju sam nedavno prevela na italijanski, te je zato trebalo da je tumačim, usprkos „neprotumačivoj polisemičnosti“1 mnogih mjesta u tekstu. O „Serbiji“ možemo […]

Anatomija Fenomena

Iz političko-policijskih dosjea o Miroslavu Krleži [Tema: Krleža]

Žandarmsko-policijsko-udbaško-sisovsko nadziranje, praćenje i prisluškivanje novinara i književnika ili novinara-književnika, o čemu se žustro govori na šetalištima, trgovima, u kavanama, ribarnicama, uredima, obiteljskim krugovima, na javnim tribinama ili planinarskim izletima, osobito među onima iz nekadašnjih velikih »novinarskih hramova« (»Vjesnik« i RTV), otvorilo je, čini se, svima oči o najmanje tri […]