Notes

Notes

Umjetnost i ideja

Hegelovo sintagmatsko određenje biti umjetnosti kao “osjetilnog sjajenja Ideje” (das sinnliche Scheinen der Idee) predstavlja u odnosu na Ideju zapravo pleonazam. Premda ono osjetilno ne sjaji (svijetli) uvijek, sjaj je uvijek osjetilan. Hegel, koji je težio savršenoj tautologiji, htio je dakako reći nešto drugo: da osjetilno samo o sebi ne […]

Notes

Mišel Turnije – Ekstimni dnevnik

Odavno sam stekao naviku da bilježim ne samo etape i zgode sa svojih putovanja nego i sitne i krupne događaje iz svojega svakodnevnog života, vremenske prilike, preobrazbe svojega vrta, posjete koje primam, grube i blage udarce sudbine. Može se, bez sumnje, govoriti o »dnevniku«, ali riječ je o potpunoj suprotnosti […]

Notes

Filozofi i umjetnici – ili o sjajnome neskladnom skladu

Evo, ovako to izgleda. Najbolje studije o pjesnicima, slikarima, glazbenicima, arhitektima, filmskim redateljima nisu napisali teoretičari književnosti, vizualnih umjetnosti, glazbe, filma, već filozofi. Želim li nešto krajnje lucidno čitati o Hölderlinu, Celanu, Kafki, Artaudu, Pessoi, o  Wagneru, Mahleru, Cézannu, Duchampu, Le Corbusieru, Godardu uzimam u ruke knjige Heideggera, Gadamera, Derride, Deleuzea, […]

Notes

Bosanski Faustus i “Čitači ljudskih misli”

„Ko u Sarajevu provodi noć budan u krevetu, taj može da čuje glasove sarajevske noći. Teško i sigurno izbija sat na katoličkoj katedrali: dva posle ponoći. Prođe više od jednog minuta (tačno sedamdeset i pet sekundi, brojao sam) i tek tada se javi nešto slabijim ali prodornim zvukom sat sa […]

Notes

Nico – heroina baršunastog podzemlja

Nico (16. oktobar 1938., Keln – 18. jul 1988., Ibica) Ovo je kratka priča o životu i delu jedne od najzagonetnijih i najoriginalnijih umetnica, najfascinantnijih i najmisterioznijih žena sveta rock and rolla, modelinga i glumišta koje su obeležile svojim jedinstvenim duhom, delom i pojavom kako revolucionarni svet šezdesetih godina dvadesetog […]

Notes

Fokner iz evropske perspektive

Počev od Klinta Bruksa, prvaka nove kritike, zaključno sa današnjim predstavnicima novog istorizma, u središtu interesovanja američke kritike kontinuirano je bilo Foknerovo južnjačko poreklo. Iako je mnogo toga napisano o irskom u Džojsovom delu, to sada ne predstavlja prioritet istraživača, baš kao što i istraživači Prustovog dela podrobno zadržavanje na […]

Notes

Primo Levi – Dve zastave

Bertrand se rodio u zemlji koja se zvala Lantanija i koja je imala prelepu zastavu: ili se bar takva činila Bertrandu, svim njegovim prijateljima, školskim drugovima i najvećem broju njegovih zemljaka. Bila je drugačija od svih ostalih: na pozadini žarko ljubičaste boje isticao se narandžasti krug, a u ovome vulkan, […]

Notes

Republika sunca i njezine strasti – Sade avec Lacan

Veliki europski moralisti su Francuzi poput Montaignea, La Rouchefoucaulda i Pascala. To je samorazumljivo. Imali su uvijek ispred sebe Svetu Materu Crkvu katoličku kao ostatak spokojne onostranosti. Imali su ‘kraljeve Sunca’ i aristokraciju sa zlatnim escajgom. Naučili su jesti sa žlicom i vilicom za umjetnički izrezbarenim stolom, brisati se finim […]

Notes

Život i smrt Anice Savić Rebac

Anica Savić Rebac, uz Isidoru Sekulić i Kseniju Atanasijević „najučenija srpska žena“, ostavila je iza sebe impresivan intelektualni opus i – priču o samoubistvu. Ljiljana Vuletić, autor biografije Život Anice Savić Rebac (Beograd 2002, izdanje autorke), napustila je taj selektivno-diskriminatorski pristup. Po njoj, Anica Savić Rebac bila je na samom vrhu one najuže intelektualne elite […]

Notes

Dejan Tiago Stanković – Peva klapa iz po glasa

  Klapa, to je družina zavodnika na noćnom zadatku. Par gitara, mandolina, jedva da se čuju, i momci, desetak njih, udešenih, u belim košuljama, pevaju a cappella, šapuću pesmu, kao da ne bi da razbude susedstvo. Zato se čoveku i učini da je serenada zastvarno namenjena kakvoj lepotici što se […]