Jasan Pogled
1844. Na početku godine. Piše M. M. Dostojevskom о zajedničkom prevođenju Mathilde Eugènea Suea i javlja mu da je za blagdana završio prijevod Balzacove Eugénie Grandet. Veljača. Dostojevski se odriče nasljednih prava na zemlju i seljake za neznatnu, jednokratno isplaćenu svotu. Prva polovica godine. Dostojevski prevodi roman George Sandove Posljednja […]
Svibanj. Starija braća odlaze u Petrograd da stupe u Inženjerijsku školu. Zgoda s kurirom na jednoj poštanskoj stanici. »Dotle je pred poštansku stanicu stigla svježa, zamijenjena trojka brzih konja, a kočijaš, momak od svojih dvadeset godina, u crvenoj košulji, držeći preko ruke surinu, skoči na svoje sjedalo. Začas izjuri i […]
1821. dne 30. listopada. Rodio se drugi sin — Fjodor — u desnom krilu Marijine bolnice. Obitelj se seli u lijevo krilo Marijine bolnice (sada Muzej Dostojevskoga). »Stan u kojem je stanovao otac… bio je… u prizemlju… Naš otac, koji je u to vrijeme imao već svoju obitelj i 4 […]
XVI i XVII stoljeće U različnim dokumentima u vezi s jugozapadnom Rusijom spominju se predstavnici roda Dostojevskih kao branioci ruske nacionalnosti u borbi protiv katoličanstva i poljske kulture (Arhiv jugozapadne Rusije, dio VI, svezak I, str. 71, 73, 74, itd.). XVII stoljeće U Litvi, u Minskoj pokrajini, na području Pinskih […]
Kad se potkraj godine 1859. Dostojevski napokon vratio iz progonstva u Petrograd, nakon deset godina provedenih što na robiji, što u vojsci u Sibiru, bio je i te kako željan da potvrdi ugled darovita književnika koji je stekao svojim prvim djelima, napose prvencem Bijednim ljudima. U međuvremenu su mu izišle […]
Pošto su mu 1864. umrli prva žena Marja Dimitrijevna i voljeni brat Mihail, Dostojevski se našao u teškom materijalnom, duhovnom i zdravstvenom položaju. Neko mu je vrijeme ozbiljno prijetila opasnost od dužničkih uza, uglavnom zbog dugova pokojnog brata koji je izdavao časopis »Epoha«. Gotovo je sav honorar od romana Zločin […]
Bjesovi su najsloženiji, najteži, najkontroverzniji, najčešće osporavani, najvidovitiji i, možda, najdostojevskijevski roman Fjodora Mihajloviča. Usto, Bjesovi, više nego bilo koji drugi roman Dostojevskoga, vjerno prate zbivanja i osobe, koje su igrale značajne uloge na društvenoj, političkoj i literarnoj pozornici Rusije i Evrope u drugoj polovici devetnaestoga stoljeća. Stoga je neminovno […]
1. Ja sam smešan čovek. Oni me sada nazivaju ludakom. To bi za mene bilo unapređenje, kada za njih još uvek ne bih ostao isto onako smešan kao i ranije. Ali sada se ja više ne ljutim, sada su mi svi oni dragi, čak i kada me ismevaju – i […]
„Bivšu“ ljubavnicu Fjodora Dostojevskog i ženu Vasilija Rozanova, dvojice velikih ljudi, pisca-filozofa i filozofa-pisca, koji su ostavili neizbrisiv trag u ruskoj kulturi i ruskoj nacionalnoj svesti, prikazuju kao furiju, zlu ženu, zmiju otrovnicu, koja ništa drugo nije radila nego zagorčavala život dvojice ruskih genija. Ili, tačnije, jednog genija (Dostojevskog) i […]
Moskovljani su trljali oči kad su u junu 2010. prvi put ugledali stanicu metroa nazvanu Dostojevska. Na zidovima nove stanice bili su, u skupocenom italijanskom mermeru i velikom formatu, prikazani prizori iz romana Fjodora Mihajloviča Dostojevskog: Raskoljnikov zamahuje sekirom nad glavom svoje druge žrtve; Rogožin s isukanim bodežom vreba kneza […]