XLIII Radije let ptice, koja prođe i ne ostavlja trag, Nego prolazak zveri, što ostaje na tlu zapisan. Ptica proleti i ode u zaborav, i tako mora da bude. A životinja, tamo gde više nije, te zato ničemu ne služi, Pokazuje da je nekad tu bila, a to ničemu ne […]
Tag: Fernando Pesoa
Čuvar stada XLII – Prolazimo i zaborave na nas [Tema: Pesoa]
XLII Drumom su prošla poštanska kola, i iščezla u daljini, A drum nije postao time ni lepši ni ružniji. Isto važi za sve što čovek na svetu čini. Ne oduzimamo ništa nit išta dodajemo; prolazimo i zaborave na nas; A sunce se svakoga dana uvek javi u pravi čas. […]
San Fernanda Pesoe, pesnika i pretvarala [Tema: Pesoa]
U noći sedmoga marta 1914, Fernando Pesoa, pesnik i pretvaralo, usni da se probudio. Popio je kafu u svojoj maloj iznajmljenoj sobi, obrijao se i elegantno obukao. Uzeo je mantil, jer napolju je padala kiša. Izašao je u dvadeset minuta do osam, a tačno u osam stigao na glavnu stanicu, […]
Čuvar stada XLI – Bogu hvala što na Svetu nesavršenosti ima [Tema: Pesoa]
XLI U smiraj letnjih dana, pokatkad, Čak kad ni daška vetra nema, učini se Da prođe, namah, neki laki povetarac… Ali drveće ostaje nepomično Svim lišćem svoga lišća, A naša čula ostaju obmanuta, Obmanuta nečim što im je prijalo… Ah, čula, ti bolesnici koji vide i čuju! Da smo onakvi […]
Čuvar stada XL – Leptir je samo leptir [Tema: Pesoa]
XL Leti jedan leptir ispred mene I prvi put u Vasioni ja zapažam Da leptirovi nemaju boju nit pokrete, Isto kao što ni cvetovi nemaju boju ni mirise. To boja ima boju u krilima leptira, U kretanju leptira to se pokret kreće, A miris miriše u mirisu cveća. Leptir je […]
Čuvar stada XXXIX – Stvari su jedini skriveni smisao stvari [Tema: Pesoa]
XXXIX Tajna stvari, u čemu se krije? Gde li je kad nam se ne ukazuje Barem da nam pokaže da je tajna? Šta zna reka i šta zna drvo I ja, koji nisam ništa više od njih, šta o tome znam? Kad god posmatram stvari i razmišljam o onom što […]
Čuvar stada XXXVIII – Blagosloveno bilo isto sunce [Tema: Pesoa]
XXXVIII Blagosloveno bilo isto sunce drugih zemalja Koje me sa svim ljudima bratimi, Jer ga svi ljudi, u jednom trenutku tokom dana, gledaju kao i ja I u tom istom nepomućenom trenutku Potpuno čistom i ganutljivom Vraćaju se sa suzama I uzdahom jedva čujnim Čoveku istinskom i prvobitnom Koji je […]
Čuvar stada XXXVII – Obuzima me u tom času neka neodređena žalost [Tema: Pesoa]
XXXVII Kao neka ogromna mrlja prljave vatre Sunce što zapadu klone zadržava se na oblacima koji ostaju. Neki nejasni zvuk dopire kroz savršeno tiho veče. Mora da to voz prolazi u daljini. Obuzima me u tom času neka neodređena žalost i neka spokojna želja Što se namah javi pa […]
Čuvar stada XXXVI – Zadovoljni što nas godišnja doba nose [Tema: Pesoa]
XXXVI A ima pesnika koji su umetnici I obrađuju svoje stihove Kao drvodelja daske!… Kako je žalosno kad čovek ne ume da cveta! Kad mora da slaže stih na stih, kao neko ko podiže zid I gleda da l’ dobro stoji, i ruši ga ako ne valja!… A jedina je […]
Čuvar stada XXXV – Mesečina u visokom granju [Tema: Pesoa]
XXXV Za mesečinu u visokom granju, Pesnici vele da je nešto više Od mesečine u visokom granju. Ali za mene, koji svoje misli ne poznajem, Mesečina u visokom granju Jeste mesečina U visokom granju Upravo zato što nije ništa više Sem mesečine u visokom granju. Albero Kaejro (Fernando Pesoa)