Jasan Pogled
Lucije Anej Seneka (4. – 65. godine poslije Krista) živio je u jednom od najkontroverznijih razdoblja Rimskog Carstva. Filozof, političar, odvjetnik, prestižan pisac već za života i učitelj cara Nerona, jedan je od vodećih predstavnika rimskog stoicizma. U svojoj knjizi Što je filozofija? Ortega y Gasset pojašnjava zašto je filozofija u […]
Društveno-političke prilike i Platonov život Platon (427—347) rodio se 4. godine poslije početka peloponeskog rata, u doba borbi između demokracije i aristokracije. Kad mu je bilo 23 godine, njegov ujak Kritija — Sokratov učenik, bio je na čelu tiranije tridesetorice, koja je ubila u Ateni oko 1500 građana i oduzela […]
Sokrat Sofističkom relativizmu na području etike suprotstavio se Sokrat (469—399). koji je svoju filozofiju širio samo usmeno, a ništa nije sam pisao. Kod proučavanja njegovih filozofskih nazora pojavljuje se poteškoća u pogledu vjerodostojnosti postojećih izvora o njemu, t. j. kome da se najviše vjeruje: Ksenofontu, Platonu ili Aristotelu? Neki istraživači […]
Atena — centar političkog i filozofskog života Atena je, za vrijeme napretka robovlasničke demokracije u doba Perikla — bila središte helenskog političkog i kulturnog života. U svom nadgrobnom govoru palim junacima (prema Tukididu) Periklo veliča atensku demokraciju, jer su u njoj svi građani prćd zakonom jednaki i nije bilo nikakvih […]
Za prvog osnivača atomizma — Leukipa, postoje čak mišljenja da uopće nije bio historijsko lice. To mišljenje imade svojih pristalica i danas. Prvi je tu tvrdnju iznio Epikur (342 do 271), koji je rođen 40 godina poslije Aristotela. Međutim, Aristotel, i njegov učenik Teofrast na više mjesta spominju Leukipa i […]
Društveno – političke okolnosti uzdizanja Atene Poslije završenih ratova s Perzijancima, iz kojih je izašla Atena kao centralna sila helenskog svijeta, u grčkom društvu je mnogo porastao utjecaj robovlasničke demokracije. Atena je tada postala ne samo politički, nego i kulturni faktor i svojim panhelenskim djelovanjem održavala je na okupu demokratske […]
Gombrovičev “Cours de philosophie en six heures un quart” počinje kao predavanje supruzi Riti, i njihovom dobrom prijatelju Dominik de Ruu. De Ru je priredio Gombrovičevu autobiografiju Neka vrsta testamenta (A Kind of Testament), i njih dvojica bili su toliko bliski da je Gombrovič jednom prilikom od njega zatražio da […]
Osnivač teorije elemenata Empedoklo (483—423) iz Agrigenta (na ostrvu Siciliji) bio je u svoje doba vrlo popularan čovjek. Ne samo da je bio filozof, nego ga Aristotel smatra i osnivačem retorike. Bavio se i medicinom. Mnogo je pomagao svojim savjetima i narod ga je smatrao moćnim i čudotvornim bićem. Empedoklo […]
Zadatak Zenona7 (oko 490—430) nije bio ni lak ni jednostavan, jer je trebao dokazivati da ne postoji ono što u svakodnevnom životu izgleda evidentno i točno, Kad je Parmenid tvrdio, da je bitak jedan — Zenon je nastavio pobijati ona mišljenja, koja tvrde da postoji mnoštvo stvari, a budući da […]
Od najranijih vremena htelo se jedno, i tako:nebo se oslanja na (čisti) sjaj,i ima (svoje) jedno (po kome jeste to što jeste);zemlja se oslanja na (nepomućeni) mir,i ima (svoje) jedno (po kome jeste to što jeste);božansko se oslanja na (delatnost) šamana,i ima (svoje) jedno (po kome jeste to što jeste);duboka […]