Jasan Pogled
Ko je pripovedač? Većina savremenih književnih kritičara spremno će prihvatiti stav da naratora treba posmatrati kao inherentni element pripovesti, mada je koherentnost bilo kakvog distinktivnog koncepta narativnog agenta ove vrste u najmanju ruku diskutabilna.1 Dovodeći u pitanje pripovedača, želim da problematizujem i šire pretpostavke na kojima se ovakav koncept održava […]
Tempika i efekat artefakta Vreme je od suštinskog značaja. Svi mi neposredno doživljavamo iskustvo vlastitih života kao nešto što se odmotava u neizvesnu budućnost. Nema garancija da će svaki događaj u našim životima biti od značaja ili da će se uklopiti u neki smisleni obrazac. S druge strane, uspešna narativna […]
Uvođenje u posao Mnogo je naivnih pripovedača, mnogo ljubitelja priča, a sasvim malo onih koji znaju nešto o suštini pripovedanja. Svi pripovedaju, a niko ne zna kako ona nastaje i šta je pokreće. Mnogo je kandidata za pripovedače, ali sasvim malo majstora koji će ih uvesti u posao. Susret sa […]
Kada su Markesa upitali šta mu je u životu najviše nedostajalo, kratko je odgovorio: “Pisac”, misleći, pritom, na osobu koja bi mu pomogla u ispisivanju najobičnijih čestitki ili pisama saučešća. “Ako se jednog dana nađem sa naizgled nerešivom situacijom da napišem priču od petnaestak strana u jednom danu, siguran sam […]
Onome ko voli da čita i da se šeta, verovatno će jednom pasti u oči sličnost, srodnost romana i grada. Može čovek da se ušuška u njima, da se izgubi u njima, da lebdi nošen njihovom maticom. I grad i roman, dosegli su puno letstvo u devetnaestom veku, i jedan […]
Poštovana gospodo, U ovom čudesnom, ka svetu otvorenom gradu okupili smo se da bismo proslavili čudo prevodne književnosti na strane jezike i njenog života u drugim kulturama, poklanjajući se onima koji se time bave – prevodiocima. To su ljudi kroz čiju pamet prolaze granice različitih svetova, a shodno svom talentu […]
O izmenjenoj paradigmi Današnje polazne tačke na kojima gradimo svoj identitet razlikuju se od temelja na kojima smo ga gradili u prošlosti. Svet XVIII veka i svet Jakova Franka ipak se oslanjao na religijske stubove. Svaka istina, svaka dogma bila je religijska. Pa ipak, danas, čak i u nadasve katoličkoj […]
Dnevnici bilježaka uz Crnu mijenu – treći i poslednji dio Hadrijan umire s navršene šezdeset dvije godine i dva mjeseca, ali se njegova bolest javlja dvije i pol godine ranije. Ona se u njemu razvija od 130. godine. Dakle radi se o tome da mu šest godina u manjoj ili […]
Dnevnici bilježaka uz Crnu mijenu – drugi dio Crna Mijena započeta (pod drugim naslovom) u doba kad sam bila u dobi mladoga Zenona, mladoga Henri-Maximiliena s početka knjige. Knjiga je završena u doba kad sam malo starija od Zenona i Henri-Maximiliena kad se susreću s vlastitom smrću. — Duhovi koji, […]
Ovi Dnevnici sastoje se od rukom pisanih bilježaka koje su zapravo temelj za bilješke vezane uz kompoziciju Crne Mijene i analognih fragmenata koje sam izvadio iz Bilježaka o kompoziciji, većinom strojno pisanih. U dva navrata Marguerite Yourcenar je unijela izmjene u tako napisane Dnevnike. U svibnju 1987. izjavila je kako […]