„Naša civilizacija, dakle, umire zato što neprestano teži da ostvaruje misao i oblik, da zatvara život u granice i da od životnog elana formira sklop veriga.“ Luiđi Pirandelo 1. U (imaginarnoj) književnoj radionici Nikada se sa sigurnošću ne može utvrditi priroda početne autorove intencije pri pisanju teksta. Međutim, sam tekst, […]
Tag: Miloš Crnjanski
Slika vojnika između defetizma i patriotizma kod Miloša Crnjanskog i Livijua Rebreanua [Tema: Crnjanski]
Odnos između istorije i književnosti oduvek je bio živ u srpskoj i rumunskoj kulturi. Istorija ova dva susedna naroda bila je dugo vremena isprekidana i često ispunjena tragičnim događajima. Istorija, duboko implicirana u književni sistem, postala je unutrašnji faktor, te je na taj način književnost bila u službi istorije. Ova […]
Poezija Miloša Crnjanskog u naučnim izdanjima [Tema: Crnjanski]
U naslovu ovog izlaganja autoru se potkrao eufemizam ili neka vrsta optimističke projekcije. Naime, da li ima množine, ima li više izdanja uz koja ide atribut „naučno izdanje“? To je povezano s pitanjem koja se izdanja koncepcijski mogu uvrstiti u naučna. Ovdje se, odmah da kažem, računa na izdanje koje […]
Funkcija karnevala u delima Maska M. Crnjanskog i Veliki Getsbi F.S.Ficdžeralda [Tema: Crnjanski]
Ficdžerald je roman Veliki Getsbi pisao u doba nakon Prvog svetskog rata, doba prohibicije u američkom društvu, dekadencije, materijalizma i dokolice viših društvenih slojeva u kojima je i sam učestvovao. Njegov roman, prvi put objavljen 1925. godine, predstavlja manifest veoma pronicljivog uvida u dvadesete godine prošlog veka. Dok Crnjanskov dramski […]
Sistem značenja floralnog i faunalnog sveta u Seobama Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]
„Ali reci, ti čudni tuđinče, koliko je ovaj narod morao da prepati da bi mogao postati ovako lep! A sad me prati na predstavu tragedije i prinesi zajedno sa mnom žrtvu u hramu oba božanstva“ (niče 2012: 126). Svet prirode u delima Miloša Crnjanskog nije tek proizvoljno dat, već je, […]
Simbolika Itake u književnosti ekspresionizma: Gotfrid Ben i Miloš Crnjanski [Tema: Crnjanski]
Antičko nasleđe u delima nemačkih ekspresionista slojevito je i višeznačno, a u osnovi nadahnuto paralelama između nemačkog i helenskog u delu Fridriha Helderlina i odnosom između apolonijskog i dionizijskog kod Fridriha Ničea. Antički mit, slike i simboli prisutni su i značajni i u poeziji Štefana Georgea, Huga fon Hofmanstala i […]
Glasovi zavičaja i tuđina u pesništvu Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]
„Gorim, a nemam za koga da izgorim.“1 Zavičaj podrazumeva ne samo mesto rođenja i odrastanja, porodičnu, užu i širu društvenu okolinu, nego i nasleđe predaka, istorijska zbivanja i njihove lokalne odjeke, običaje i prirodni ambijent, specifičnosti lokalnog jezika, humora, oblika komunikacije, pa i nepisane, katkad i nemušte, pretpostavke o odgovarajućem […]
Simboličke predstave smrti Evrope u romanima Vražji otok i Povratak Filipa Latinovića Miroslava Krleže i Dnevnik o Čarnojeviću Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski; Krleža]
Pojmom evropska ideja obuhvaćen je niz elemenata i stanovišta koji su kroz istoriju bili svojstveni razvoju evropske civilizacije u celini, kao i razvoju njenih pojedinačnih činilaca. U određivanju ovog pojma moguće je zauzeti različite perspektive na osnovu kojih su nastajale istorije evropske ideje različitih namena, ali će se za ove […]
Otklon od standardnojezičke norme u poeziji Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]
„Oslobodili smo jezik banalnih okova“ Miloš Crnjanski 1. Godine 1919, kada je Miloš Crnjanski objavio Liriku Itake, srpski standardni (književni) jezik upravo je okončao „epohu kristalizacije“, koja je prema Pavlu Iviću završena 1918. godine (Ivić 1998). U vreme kada se u književnosti i publicistici pisalo na srpskom jezičkom prostoru brzo […]
Ciklusi Lirike Itake [Tema: Crnjanski]
Moderna srpska poezija od kraja 19. veka teži sve složenijim oblicima ciklizacije zbirki, a potom i celih pesničkih opusa. U 19. veku Jovan Jovanović Zmaj u Đulićima i Đulićima uveocima počinje ciklično da uobličava zbirke, potom nalazimo nekoliko prvih pokušaja formiranja modernog ciklusa u „Ispovestima“ kod Vojislava Ilića1, da bi […]