Tag: Miloš Crnjanski

Anatomija Fenomena

Zavičajne pjesme, poeme o pripadnosti. „Serbia“ Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]

Tri poeme Crnjanskog, „Stražilovo“ (1920), „Serbia“ (1925), Lament nad Beogradom (1956), poznate su kao zavičajne pjesme (Petrov 2009: 182–183). Ovom prilikom ću govoriti o drugoj – „Serbiji“, koju sam nedavno prevela na italijanski, te je zato trebalo da je tumačim, usprkos „neprotumačivoj polisemičnosti“1 mnogih mjesta u tekstu. O „Serbiji“ možemo […]

Anatomija Fenomena

Svevremenska mitska univerzalnost u romanu Devestopetnaesta Branislava Nušića. Sa osvrtom na Dnevnik o Čarnojeviću Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]

Rezime: Sagledavajući Nušićev roman Devestopetnaesta ( Tragedija jednog naroda) književna kritika donijela je sud da se nesumnjivo radi o istorijskom romanu bez pretjerano velikih umjetničkih dometa.1 Ako se vrijednost umjetničkih dometa utvrđuje prema univerzalnosti koju u sebi nose sastavni elementi umjetničkog djela, pokušaćemo da ukažemo na postojanje takvih elementa u […]

Anatomija Fenomena

Drugosti u romanu Kap španske krvi Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]

„Naša civilizacija, dakle, umire zato što neprestano teži da ostvaruje misao i oblik, da zatvara život u granice i da od životnog elana formira sklop veriga.“ Luiđi Pirandelo 1. U (imaginarnoj) književnoj radionici Nikada se sa sigurnošću ne može utvrditi priroda početne autorove intencije pri pisanju teksta. Međutim, sam tekst, […]

Anatomija Fenomena

Slika vojnika između defetizma i patriotizma kod Miloša Crnjanskog i Livijua Rebreanua [Tema: Crnjanski]

Odnos između istorije i književnosti oduvek je bio živ u srpskoj i rumunskoj kulturi. Istorija ova dva susedna naroda bila je dugo vremena isprekidana i često ispunjena tragičnim događajima. Istorija, duboko implicirana u književni sistem, postala je unutrašnji faktor, te je na taj način književnost bila u službi istorije. Ova […]

Anatomija Fenomena

Funkcija karnevala u delima Maska M. Crnjanskog i Veliki Getsbi F.S.Ficdžeralda [Tema: Crnjanski]

Ficdžerald je roman Veliki Getsbi pisao u doba nakon Prvog svetskog rata, doba prohibicije u američkom društvu, dekadencije, materijalizma i dokolice viših društvenih slojeva u kojima je i sam učestvovao. Njegov roman, prvi put objavljen 1925. godine, predstavlja manifest veoma pronicljivog uvida u dvadesete godine prošlog veka. Dok Crnjanskov dramski […]

Anatomija Fenomena

Simbolika Itake u književnosti ekspresionizma: Gotfrid Ben i Miloš Crnjanski [Tema: Crnjanski]

Antičko nasleđe u delima nemačkih ekspresionista slojevito je i višeznačno, a u osnovi nadahnuto paralelama između nemačkog i helenskog u delu Fridriha Helderlina i odnosom između apolonijskog i dionizijskog kod Fridriha Ničea. Antički mit, slike i simboli prisutni su i značajni i u poeziji Štefana Georgea, Huga fon Hofmanstala i […]