Jasan Pogled
Žandarmsko-policijsko-udbaško-sisovsko nadziranje, praćenje i prisluškivanje novinara i književnika ili novinara-književnika, o čemu se žustro govori na šetalištima, trgovima, u kavanama, ribarnicama, uredima, obiteljskim krugovima, na javnim tribinama ili planinarskim izletima, osobito među onima iz nekadašnjih velikih »novinarskih hramova« (»Vjesnik« i RTV), otvorilo je, čini se, svima oči o najmanje tri […]
Vjerovatno da nema dva južnoslovenska autora čiji bi se životi i djela više razlikovali, nego što je to slučaj sa visprenim, marksistički orijentisanim i politički angažovanim Miroslavom Krležom (1893-1981) i povučenim, tek posthumno proslavljenim, hermetičkim spisateljem Momčilom Nastasijevićem (1894-1938). Utoliko je neočekivanije da oba autora u toku Prvog svjetskog rata […]
Krajem zime 1936. godine na mome radnom stolu zazvonio je telefon. — Mogu li govoriti s gospođom Aleksander? — Pri telefonu. — Ovdje Krleža. — Koji Krleža? — Koliko Krleža poznajete? — Ni jednoga, a pogotovo, na žalost, onoga kojega bih htjela znati. Glupo pitanje, dakako, zato što je neočekivano. […]
Pojmom evropska ideja obuhvaćen je niz elemenata i stanovišta koji su kroz istoriju bili svojstveni razvoju evropske civilizacije u celini, kao i razvoju njenih pojedinačnih činilaca. U određivanju ovog pojma moguće je zauzeti različite perspektive na osnovu kojih su nastajale istorije evropske ideje različitih namena, ali će se za ove […]
Branimir Donat: O Miroslavu Krleži još i opet. Studije i eseji., Dora Krupićeva, Zagreb, 2002. Kao autor više od dvadeset knjiga kritičke proze, studija i eseja, te brojnih antologija, ističući se u svekolikoj hrvatskoj književnosti bavljenjem novim ili marginalnim književnim fenomenima, pravcima, pojavama ili autorima (humor, fantastika, dada, kazališna avangarda, […]
Trideset i više godina minulo je od onog davnog izleta u Rusiju, kad je osnovna impresija pisca bila, da Rusija godine 1925 — ne gladuje i da čita… Drugi osnovni dojam, koji prati putnika u toj tada dalekoj i nepoznatoj zemlji, glasovi su nezadovoljnika. U knjizi je podvučeno s naročitim […]
Quale e colui, che forse di Croazia Viene a veder la Veronica nostra, Che per Vantica fama non si sazia, Ma dice nel pensier, fin che si mostra: »Signor mio Giesii Cristo Dio verace, Or fu si fatta la sembianza vostra?« Dante, »Raj«, XXXI, 103—108. Dom grofova Rostovih u ulici […]
Bila je topla kasna jesen. Prozori »sobe boležljivaca« (marodecimera kod carskih i kraljevskih i kraljevskih ugarskih pukovnija) bili su otvoreni i kroz okovane rešetke potitravao je vlažan miris predvečerja. Polja pred kasarnom bila su natopljena sivom snježnicom, pa kako je pod udarom juga okopnjelo, bjelasale su se u suhoj kukuruzovini […]
Trajalo je očajno, crno-žuto, austrijsko, rieardovsko, luđačko klanje, nebo je bilo crno i naoblačeno, kišilo je, a ulice su odzvanjale od topota topova i oklop-nika. U škuroj golgotskoj polutmini stupale su čete gradom dan i noć; čuo se zveket oružja, po kasarnama brusili su bajunete, bolesne matere kisnule su čitave […]
Stvarnost rata čovjeku je antipatična i već je Homer Ilijadu započeo s intonacijom pogubne Ahilejeve srdžbe: kojuno zada Ahejcima tisuću jada, Snažne je duše mnogih junaka ona k Aidu Poslala, a njih je same učinila plijen da budu Psima i pticama gozba.1 Herodot je mislio, da ratove izazivaju demoni, a […]