Jasan Pogled
Branimir Donat: O Miroslavu Krleži još i opet. Studije i eseji., Dora Krupićeva, Zagreb, 2002. Kao autor više od dvadeset knjiga kritičke proze, studija i eseja, te brojnih antologija, ističući se u svekolikoj hrvatskoj književnosti bavljenjem novim ili marginalnim književnim fenomenima, pravcima, pojavama ili autorima (humor, fantastika, dada, kazališna avangarda, […]
Trideset i više godina minulo je od onog davnog izleta u Rusiju, kad je osnovna impresija pisca bila, da Rusija godine 1925 — ne gladuje i da čita… Drugi osnovni dojam, koji prati putnika u toj tada dalekoj i nepoznatoj zemlji, glasovi su nezadovoljnika. U knjizi je podvučeno s naročitim […]
Quale e colui, che forse di Croazia Viene a veder la Veronica nostra, Che per Vantica fama non si sazia, Ma dice nel pensier, fin che si mostra: »Signor mio Giesii Cristo Dio verace, Or fu si fatta la sembianza vostra?« Dante, »Raj«, XXXI, 103—108. Dom grofova Rostovih u ulici […]
Bila je topla kasna jesen. Prozori »sobe boležljivaca« (marodecimera kod carskih i kraljevskih i kraljevskih ugarskih pukovnija) bili su otvoreni i kroz okovane rešetke potitravao je vlažan miris predvečerja. Polja pred kasarnom bila su natopljena sivom snježnicom, pa kako je pod udarom juga okopnjelo, bjelasale su se u suhoj kukuruzovini […]
Trajalo je očajno, crno-žuto, austrijsko, rieardovsko, luđačko klanje, nebo je bilo crno i naoblačeno, kišilo je, a ulice su odzvanjale od topota topova i oklop-nika. U škuroj golgotskoj polutmini stupale su čete gradom dan i noć; čuo se zveket oružja, po kasarnama brusili su bajunete, bolesne matere kisnule su čitave […]
Stvarnost rata čovjeku je antipatična i već je Homer Ilijadu započeo s intonacijom pogubne Ahilejeve srdžbe: kojuno zada Ahejcima tisuću jada, Snažne je duše mnogih junaka ona k Aidu Poslala, a njih je same učinila plijen da budu Psima i pticama gozba.1 Herodot je mislio, da ratove izazivaju demoni, a […]
U svitanje, dok su stijene bile još modrikaste, netko je u dvorištu prebirao mandolinu. Dva tri zvuka i duga tišina. Opet dva-tri zvuka mandoline i, kao iz daljine, poduglas pjevača, jedva čujan i žalostan. Onda je izgrmjela jedna kočija na granitnim kockama i otkotrljala se u smjeru Lubjamske ploščadi; opet […]
Predloženi naslov izlaganja – Oko Krležine reči – može se dvojako shvatiti: kao unutrašnje oko te reči, i kao razmišljanje oko (around), okolo, uokolo, pa budi na volju čitaocu da se odluči za jedno ili drugo, ili za oboje – ta nenamerna kalamburska višeznačnost izvrsno pristaje našem piscu i njegovoj […]
Osam dana prije Pashe, osjeća se nemir po ruskim crkvama. Skidaju se lokoti s okovanih sredovječnih dvori, briše se prašina sa starozavjetnih zlatnih svijećnjaka, metla grebe po bizantinskim mozaicima, odjekuje grmljavina klecala, sprema se crkveno kazalište za veliku uskrsnu gala-predstavu. I po privatnim stanovima vlada nervoza. Kao da se očekuju […]
Mislim da je Strindberg napisao kako bi kazalište trebalo da postane biblijom prosjaka. Doista! Kazalište za posljednjih trista-četiri stotine godina i nije drugo nego neka vrsta slikovnice za siromašne duhom, a da bi zbivanje na daskama mogli da prate i analfabeti, dramski se tekstovi objašnjavaju slikama. Scena i slikarstvo neodvojivo […]