Etimologija angažmana „Angažovati” znači „založiti” ili „dati zalog”. Riječ zalog dolazi od germanske riječi wadi, a ova od latinske vas (vadis). Glagol vado znači: primičem se nekome; imenica vas stoga poprima sljedeći smisao: ono što stavljam u nečije ruke kao jemstvo svog zaloga. Ovaj se čin takođe naziva vasimodium, termin […]
Tag: montenj
O molitvi [Tema: Montenj]
Izlažem1 sve ove misli bez oblika i bez zaključka kao što rade oni koji govore o neriješenim pitanjima o kojima se u školama raspravlja, ali ne da utvrdimo istinu, nego da istinu tražimo. Stavljam ih na prosudbu onih kojima je zadaća da uprave ne samo moja djela već i moje […]
O mirisima [Tema: Montenj]
Za neke se ljude, kao primjerice za velikog Aleksandra, kaže da je njihov znoj širio ugodan miris, što je bila posljedica nekog rijetkog i izvanrednog tjelesnog sastava; tome su uzrok tražili i Plutarh1 i neki drugi2. No, tijelo u velikoj većini ljudi ponaša se protivno tome, a najbolje što mu […]
O jednoj Cezarovoj riječi [Tema: Montenj]
Kad bismo se ponekad zabavili da dobro pogledamo sebe i da vidimo koliko vremena potrošimo kontrolirajući druge i upoznajući ono što je izvan nas i kad bismo to vrijeme upotrijebili da ispitamo sami sebe, lako bismo uvidjeli kako je naš ustroj sastavljen od krhkih i dotrajalih dijelova. Nije li već […]
O Demokritu i Heraklitu [Tema: Montenj]
Sud je ono što je potrebno u svim pitanjima i u sve se upliće. Zbog tog razloga u ovim esejima što ih pišem uvodim ga u svim prilikama. Ako je riječ o nekom pitanju koje ne razumijem, ipak ga pokušavam donijeti, ispitujući izdaleka gdje bih mogao rijeku pregaziti; a zatim, […]
O starim običajima [Tema: Montenj]
Rado ću oprostiti našem narodu što nema drugog uzora ili pravila savršenosti osim svojih običaja i navada; jer svim ljudima, a ne samo onima iz puka, zajednička je mana da slijede put1 kojim su išli njihovi preci. Zadovoljan sam što će mu se, kad vidi Fabricija ili Lelija, činiti da […]
O zakonima protiv raskoši [Tema: Montenj]
Način na koji naši zakoni pokušavaju uvesti reda u lude i nepotrebne troškove za jelo i odijevanje čini se da postižu obrnuto od onoga što im je bila svrha.1 Jedini bi put bio da se ljudima usadi prezir prema zlatu i svili kao stvarima koje su izlišne i nepotrebne; ovako […]
Pismo i esej – Između tragedije srednjega vijeka i tjeskobne slobode modernosti
U prvoj pjesničkoj knjizi Antonina Artauda, Pupak limba, (L’Ombilic des limbes) iz 1925. godine stoje ove dramatski sročene riječi. ʺTu gdje drugi snuju djela idem samo za tim da pokazujem svoj duh. Živjeti znači izgarati od pitanja. Djelo ne poimam kao odcijepljeno od života. Ne volim odcijepljeno stvaranje. Ni duh ne poimam kao […]
O ljudožderima [Tema: Montenj]
Kad je kralj Pir prešao u Italiju i ispitao raspored vojskâ što su ih Rimljani poslali protiv njega, rekao je: “Ne znam kakvi su barbari ovi ovdje (jer su Grci sve strane narode nazivali barbarima), ali bojni poredak što ga vidim nije ni po čemu barbarski”2. Isto su to rekli […]
O kazni za kukavištvo [Tema: Montenj]
Čuo sam nekoć kako su jednom princu i veoma velikom vojskovođi rekli da vojnik ne može biti osuđen na smrt zbog kukavištva. Pričali su mu dok je sjedio za trpezom o presudi izrečenoj gospodaru Vervinsa1, koji je bio osuđen na smrt zato što je predao grad Boulogne. Zato je uistinu […]