Knjiga Pozicije sačinjena je od tri razgovora koja je – u periodu od 1967. do 1971. godine – Žak Derida (1930–2004) vodio s Anrijem Ronsom, Julijom Kristevom, Žan-Lujem Udbinom i Gijem Skarpetom. Ova knjiga je, prema rečima samog Deride, „čin aktivnog tumačenja“ njegovih tada tek objavljenih dela (O gramatologiji, Pismo […]
Tag: žak derida
Žak Derida – Za Moskvu u oba pravca [Karpos – Alografije]
Na poziv grupe ruskih mladih filozofa okupljenih u Laboratoriji za proučavanje postklasične filozofije pri Akademiji nauka Sovjetskog Saveza, Žak Derida putuju po prvi put u Moskvu u februaru 1990. godine. Odmah po povratku u Ameriku piše esej Back from Moscow, in the USSR -“nemoguć” putopis, koji svoju inspiraciju crpi kako […]
Pogled drugog i samosaznanje – životinje kao provokacija
Prodorno ćutanje Jedan tekst Žaka Deride (Jacques Derrida) počinje slikom „obične” mačke koja u tišini bulji u njega – golog. Pred tim pogledom životinje Derida se temeljnije nego što filozofski tradicional već ritualno nalaže pita ko je on. Kao da je posramljen pred mačkom zato što je go, ali takođe […]
Holokaust i politika sjećanja
Jacques Derrida o arhivu kao svjedočenju Sloboda i pravednost Rijetko se događa da bi jedan razgovor filozofa o mnogim temama njegova mišljenja mogao imati čak i zamjetniju ulogu u razumijevanju fenomena čudovišnoga događaja kao što je to bio Holokaust nad židovskim narodom u 2. svjetskome ratu u nacističkim logorima uništenja […]
Žak Derida
Jedan od najznačajnijih francuskih filozofa Žak Derida (Jacques Derrida, 1930–2004), rođen je u Alžiru. Studirao je na Ecole Normale Superieure u Parizu gde je 1954. godine napisao svoj diplomski rad pod nazivom Problem geneze kod Huserla. Od 1964. Derida postaje predavač na Ecole Normale Superieure gde je bio aktivan sve […]
Žak Derida – Uliks gramofon [Knjiga dana]
POGOVOR Nekoliko opštih mesta o Deridi, uz par reči za Džojsa Gde se, i kako, mogu susresti dva velika iskustva XX veka – literatura koja, u slučaju Džejmsa Džojsa, odlučno ispituje granice svih svojih oblika, i filozofija koja, u slučaju Žaka Deiride, nastoji da vlastitu granicu pomeri ka oblicima govora […]

