Jasan Pogled
Mnogi se sjećaju naših dražesnih profesora – predavača slavne ONO i DSZ. Bjehu to živopisna vremena, donekle šarena, a uglavnom bojadisana ružičastom titoističkom bojom umekšane diktature. Nešto mislim da nas je to umekšanje skupo stajalo i da su slovenska braća i ostali koji imahu tvrdu diktaturu mnogo prije izašli iz […]
I obaviješteni analitičari-izvanjci našega Padišaha proglasiše vođom čopora. To može začuditi samo nekog nepopravljivog naivka ili nekog razbrata pjesnika što povazdan bište stihove u slavu našeg Vođe i za diku montenegrinskih čuka, klanaca i bukava. Elem, sve se okreće i svemu dođe vakat, pa se tako i sluti kraj […]
Slušaju, a ne čuju. Osluškuju samo ropac sopstvenih nutrina. Gleda njihova uštirkana lica. Čuje arlaukanje i aplauz. Tako je odvajkada. I gdje je tu muzika?
Nećemo, valjda, završiti pod kopitima njihovih raspomamljenih carskih ergela? Neće nas, valjda, prikucati kao galijote u utrobama naše dične carske galije? Valjda neće, jer, valjda su shvatili da smo i onako uzaludni i bezopasni u našem malom salašu, u našem malom ritu. Samo će nas častiti podsmjehom, a sebe nagraditi […]
Zri zlatno ljeto, krune se žarki dani, a pomen avgustovske oluje ledi srca mučenička i pravdoljubna. Neki glasnogovornici i rafal-demokrate iz Lijepe njihove opet poručuju: ko je otišao neka se ne vraća, ko je zaostao nije poželjan. Stresaju se nesrećne krajiške kape obrubljene crninom, zalivene božur-bojom, urešene kosovskim kićankama. […]
U umrljanim trapericama, uskoj košulji sa smiješnim karnerima, napomađene nježne kose, u uglu zadimljene kafane, dok trese meso njegove majke. Zaškripale su žice u sanatorijumu i od tada ne prestaje da svira. Ovjenčan je slavom. Svi su zaboravili da je kopiljan i sin kafanske pjevačice. A on se toga najradije […]
Volio ih je bolno, muzicirao na gitari. Nijesu gledale njegove tople oči. Nijesu osjećale tužnu melodiju. Samo su piljile u skorelu krv ispod njegovih nokata. Stari, zagledan u sopstvene nokte. Bez ijednog akorda.
Ispod zimovnika Svetog Petra, na namreškanoj skadarskoj vodi ljuljnuo se čun. Sjedim za stesanim hrastovim stolom i prepuštam se vinu. I snoviđenjima. Slutim joj vrške pod košuljom u nabubrelom sumračju. Upijam melodiju medonosnog glasa zapljusnut golotinjom ženinog koljena. Ozaren svicima postiđene želje osluškujem miomiris ženstvenosti,žuborje strasti. Bubri mirišljava noć osvećena […]
Želio je da spase Moniku. Da je otme iz kužne venecijanske truleži, da je sakrije od bolesnih nebesa. Poslao je Moniku u srce Evrope. Monika je u Pragu otvorila bordel’’Crna ruža’’. Gladila je stomačić pun isklijalog slovenskog sjemena. On osjeća razjedene desni, pogled mu truli. Jedino što ih spaja je […]
Dojahalo je vrijeme surove svedenosti: nekome dan, nekome noć, jednima strah, drugima moć. Njima vjetrenjače i vjetar, nama izmoždeni kihotizam. Kihotizam je recidiv. Kad vas zasvrbi život na leđima lipsalog kljuseta, sasvim ovlaš, može se meditirati. U sumračje se slabo vidi, a najdublja noć zakriljena sovom gluvarom nekad je […]