Dobrota se oko moje kuće šunja.Dama Dobrota, tako je fina!Plavi i crveni dragulji njenog prstenja dime seU prozorima, ogledala seIspunjavaju osmesima.Šta je stvarnije od detinjeg plača?Možda je divljiji plač zecaAl duše on nema.Šećer sve leči, tako kaže Dobrota.Šećer je neophodan fluid.Njegovi kristali melem mali,O, dobroto, dobroto,Što parčiće sakupljaš ljupko!Moje japanske […]
Anatomija Fenomena
Džek London – Džeri ostrvljanin [Biblioteka: Plava ptica]
Svoj avanturistički literarni opus Džek London je sazdao na dva velika potporna stuba: jedan je simbolisan beskrajnim, belim divlјinama Severa, a drugi gustim, toplim plavetnilom Južnih mora. Nikada se istinski zalјublјenici u Londonovo delo nisu mogli odlučiti – ako je ikad i bilo prave potrebe – između jednog i drugog: […]
O uzaludnim majstorijama [Tema: Montenj]
Ima toliko ništavnih i ispraznih majstorija s pomoću kojih ljudi ponekad misle doći do koristi i glasovitosti; kao pjesnici slažu čitava djela u stihovima koji počinju istim slovom; tako vidimo kojekakove oblike poput jaja, kruglji, sjekira što su ih stari Grci uobličili mjerom svojih stihova, produžujući ih ili skraćujući tako […]
Martin Hajdeger – Večernji razgovor u logoru za ratne zarobljenike u Rusiji između mlađeg i starijeg čoveka [Gradac – Alef 105]
„Večernji razgovor u logoru za ratne zarobljenike u Rusiji između mlađeg i starijeg čoveka“ Martina Hajdegera je nastao u maju 1945. godine. Ovaj tekst, međutim, ne daje nikakve informacije o Hajdegerovim stavovima prema nacizmu ili nekom (drugom) političkom pitanju, ali motiv za njega mogao bi biti lične prirode. Razgovor je […]
Sofija de Melo – Znala sam da će netko [Tema: Antologija svjetske poezije]
Znala sam da će netko umrijeti na putune dosegavši oaze. Pod usijanim svodom nebamislila sam da mojoj ljubavi, mojojsnazi nema kraja, – a evogdje umirem na putu,ne dosegavši oaze.Moje grlo je presahlo, i ogromnatežina sunca pritiska moja ramenai bijeli je beskraj pustinjeoslijepio moj vid.Umirem, odviše slabada vidim fatamorganu. Znala sam […]
Dva “vazdušna” pisca: jedno bašlarovsko čitanje Andreja Makina i Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]
Uvod Izvan svake pojavne uzročnosti po realističkoj mjeri prostora i vremena, slika je tvoračka gradnja koja svoje po vlastitim zakonitostima stvoreno biće projicira u daleko i tamno carstvo materije. Zato maštovno oživljavanje materije, njenih oblika, pokreta, stanja i preobražaja, isto je što i čovjekovo otkrivanje u sebi nepresušivih, ljudskih izvorišta […]
Mostovi [Tema: Dubravka Ugrešić]
Ako je jedno lice Amsterdama karnevalsko, ali i karnevaleskno, onda je drugo kontemplativno. Amsterdam je sam po sebi kontemplacija, neka vrsta puzzlea koji treba riješiti. Amsterdam je grad s kanalima koji grade finu paukovu mrežu. Ako osoba A. stoji pred Rijksmuseumom i treba se naći s osobom B. koja čeka […]
Jelena Erdeljan – Mediteran i drugi svetovi [Mediterran Publishing]
Pitanja vizuelne kulture od 11. do 13. veka Opis Knjiga dr Jelene Erdeljan Mediteran i drugi svetovi. Pitanja vizuelne kulture XI – XIII vek predstavlja izvrsni moderni odgovor na pogubno a sve prisutnije usitnjavanje istorijske perspektive savremene humanistike, pokazujući dijahronu povezanost kulturnih tradicija i identiteskih markera duboko utemeljenih u burnu […]
Mačke u usmenoj prozi i Dositejevim Basnama [Tema: Mačke]
Mačke u narodnim basnama i pričama o životinjama Prisutne u religiji i folkloru brojnih naroda, obožavane i demonizovane, mačke su, kao i mnogi drugi predstavnici flore i faune, u svesti kolektiva prešle dug put od totema do simbola i alegorijske predstave, te njihovo mesto u usmenoj i književnoj zoologiji svedoči […]
Kafkina mikroproza kao pesma u “prozi” [Tema: Kafka]
Ambivalentost književnog žanra pesme u prozi (eng. prose poem) kao dvostruke rodovske figure oduvek je isticana u književnoj teoriji (S. Bernard, J. Hauck, D. Lehnmann, N. Santilli, B. Stojanović Pantović), a premda je matična zemlja kontituisanja pesme u prozi i njenog „ozvaničenja“ kao književnog žanra Francuska, odnosno, francuska književnost, svoje […]