– Svejedno mi je hoćeš li me slušati ili nećeš – reče Somosa. – Tako je, i čini mi se pravo da to znaš. Moran se trgao kao da se iznenada vratio iz velike daljine. Setio se da je, pre nego što se izgubio u mutnom maštarenju, pomislio da Somosa […]
Anatomija Fenomena
Slikanje pri svetlosti istorije [Slikari svijeta – Domije]
Onore Domije (1808–1879) Onore Domije je umro u sedamdesetoj godini, 1879. Sve do poslednje godine njegovog života javno je bilo izloženo jedva desetak njegovih slika. Bodler i nekolicina prijatelja uvažavali su ga kao umetnika. Većina je ipak u njemu videla samo vrsnog karikaturistu. Poslednjih nekoliko godina bio je slep; oslepeo […]
Mirisna mačka i znojave ruže: o četiri stiha Džona Dana [Tema: Mačke]
Uvod „Mačke uvek ʼpreduʼ, a cveće uvek miriše u nekim ontološkim krajolicima, uvek iznova vaskrsavajući u književnom i kulturnim diskursima”, zapisao je na internet stranici projekta Ekopoetika u književnosti, jeziku i umetnosti koordinator tog projekta Dragan Bošković (2020: 6–7, dostupno i u centralnom citatu na sajtu Filološko-umetničkog fakulteta/Nauka/Projekti/Junior projekti/ Ekopoetika). […]
Arijadnin kamen [Tema: Kami]
Izgleda da su Oranci kao onaj Floberov prijatelj, koji je na samrti pogledao poslednji put ovu nezamenljivu zemlju i uzviknuo: „Zatvorite prozor, suviše je lepo.” Zatvorili su prozor, zazidali su se, anatemisali pejzaž. Ali, Le Poateven je umro, a posle njega, dani su nastavili da smenjuju jedni druge. Isto tako, […]
Brodsky – pola brod, pola nebo [Tema: Brodski]
Slično Vladimiru Nabokovu, koji je veliki pisac i ruskog i engleskog jezika, Josif Brodski je veliki pjesnik i ruskog i engleskog jezika. Za razliku od Nabokova, međutim, ruskog i engleskog Brodskog moguće je i ortografski razlikovati, tako što bi jedan bio Josif Brodski, a drugi – Joseph Brodsky. Već 1977. […]
Sa Borhesom na ulicama Buenos Ajresa [Tema: Tabuki]
“Bili smo imažinizam, kubizam, tajni skupovi i sekte koje sad štuju lakovemi univerziteti. Izmislili smo izostavljanje interpunkcije, izbacivanje velikih slova, strofe u obliku golubice aleksandrijskih bibliotekara. Pepeo, trud naših ruku. I živu vatru našu veru“. Ovim stihovima, mnogo godina posle te vatre, Borhes se prisećao iskustva avangarde s početka dvadesetog […]
Ulazak u Moskvu [Tema: Krleža]
Žalost javlja se kao boja, kao miris ili kao zvuk, i zato se žalost ne da i ne može odraziti fotografskom lećom, jer osim optičkih pojava u sferi žalosti neobično je važan simularitet boja, mirisa i zvukova, što rađa izvjesnim potištenim stanjem, često slanim kao suza, gorkim i grafički neostvarljlivlim, […]
Paradiso, XXXI, 108 [Tema: Borhes]
Diodor sa Sicilije pripoveda o raskomadanom bogu koga su razbacali unaokolo. Ko bar jednom nije osetio, hodajući u predvečerje ili ispisujući neki datum iz sopstvene prošlosti, da je izgubio nešto beskrajno? Ljudi su izgubili lice, nepovratno, i svi su želeli da budu onaj hodočasnik (sanjan na sedmom nebu, pod Ružom) […]
Melanholija u delu Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]
Opsednutost tugom, taedium vitae, acedija, melanholija, bol, svetski bol, kao oblici srodnog odnosa prema životu – u različitim epohama su bili tumačeni prema vladajućim ideološkim, medicinskim i psihološkim idejama. U staro doba melanholik je smatran jednim od četiri tipa karaktera. Tokom srednjeg veka i renesanse predstavljan je kao pustinjak ili […]
Kafkin čitalac [Tema: Kafka]
Svojim romanima Proces i Zamak može se reći da je Kafka učinio veliku nepravdu prema čitaocu. “Teskoba kojom odiše ta knjiga (Proces) na trenutke je skoro nepodnošljiva, jer kako je mogućno da stalno ne govorim o sebi: to progonjeno biće, to sam ja”, kaže Andre Žid. Da je Kafka u Procesu osvetlio jedno lice koje u […]