Anatomija Fenomena

Anatomija Fenomena

Utvrđivanje poraza [Tema: Beket]

Ukoliko je još dozvoljeno govoriti o događaju u literaturi, evo, po svemu, knjige-događaja. Malo je verovatno da će imati mnogo čitalaca; čovek ne vidi na kom bi se nesporazumu mogao zasnovati njen uspeh kod široke publike. Trebalo bi čak ne-savetovati čitanje onima koji vole da nađu u jednom delu, i […]

Anatomija Fenomena

Glasovi zavičaja i tuđina u pesništvu Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski]

„Gorim, a nemam za koga da izgorim.“1 Zavičaj podrazumeva ne samo mesto rođenja i odrastanja, porodičnu, užu i širu društvenu okolinu, nego i nasleđe predaka, istorijska zbivanja i njihove lokalne odjeke, običaje i prirodni ambijent, specifičnosti lokalnog jezika, humora, oblika komunikacije, pa i nepisane, katkad i nemušte, pretpostavke o odgovarajućem […]

Anatomija Fenomena

Simboličke predstave smrti Evrope u romanima Vražji otok i Povratak Filipa Latinovića Miroslava Krleže i Dnevnik o Čarnojeviću Miloša Crnjanskog [Tema: Crnjanski; Krleža]

Pojmom evropska ideja obuhvaćen je niz elemenata i stanovišta koji su kroz istoriju bili svojstveni razvoju evropske civilizacije u celini, kao i razvoju njenih pojedinačnih činilaca. U određivanju ovog pojma moguće je zauzeti različite perspektive na osnovu kojih su nastajale istorije evropske ideje različitih namena, ali će se za ove […]

Anatomija Fenomena

Humor i ništavilo [Tema: Beket]

Moloa je pozdravljen kao knjiga-događaj i kao izraz izuzetnog slučaja u literaturi. On je izazvao oduševljenja ili učena objašnjenja, i evo ga već opterećenog tumačenjima tako različitim da se nejasnost zgusnula toliko koliko se govorilo o njemu. Neko ga vidi kao remekdelo humora, neko kao epopeju poraza, dok se više […]

Anatomija Fenomena

Dušan Marinković – Čikaška škola sociologije [Mediterran Publishing]

Zbirka tekstova pod nazivom Čikaška škola sociologije, koja obuhvata period od 1920. do 1940. godine, pokušaj je da se doprinese boljem razumevanju razvoja sociologije kao nauke i kao profesije u Sjedinjenim Američkim Državama. Priređivač se trudio da odabirom tekstova učini dostupnim nezaobilazne radove ključnih autora iz razdoblja zlatne ere razvoja sociologije […]

Anatomija Fenomena

Godine 1880. i 1881. [Tema: Dostojevski]

1880. Dne 3. veljače. Na zboru članova Slavenskog dobrotvornog društva Dostojevski je izabran za zamjenika predsjednika Društva. Dne 14. veljače. Na svečanoj sjednici Slavenskog dobrotvornog društva Dostojevski čita svoj koncept adrese caru u povodu dvadesetpetogodišnjice njegova carevanja. Dne 24. veljače. I. O. Mlodecki pokušava izvršiti atentat na predsjednika Vrhovne nadzorne […]

Anatomija Fenomena

Realno i imaginarno kroz prizmu mačaka u Borhesovim i Kortasarovim delima [Tema: Mačke]

Realno i imaginarno u fantastičnom i magičnom realizamu Horhe Luis Borhes i Hulio Kortasar, jedinstvene pojave u svetskoj književnosti, nosioci latinoameričkog buma, pripovedači, pesnici i esejisti u najboljem svetlu ilustruju tematiku i izražajnost fantastičnog i magičnog realizma. Fantastični realizam (šp. Realismo fantástico) i magični realizam (šp. realismo mágico) predstavljaju vrlo […]

Anatomija Fenomena

Kropotkin – Anarhija (6) – Podsticaj koji je dala Pariska komuna – Bakunjin [Tema: Anarhizam]

Već se na osnovu prethodnih glava može shvatiti na kojoj osnovi su se razvijale anarhističke ideje u Internacionali. Videli smo kakvu su mešavinu centralističkog i etatističkog jakobinstva i težnje ka teritorijalnoj nezavisnosti i federaciji tada predstavljala shvatanja aktivista Međunarodnog udruženja radnika. Izvor oba misaona toka bila je – to sada […]

Anatomija Fenomena

Poslednje razdoblje [Tema: Dostojevski]

1871. Dne 8. srpnja. Bračni par Dostojevski vraća se u Petrograd nakon četvorogodišnjeg izbivanja u inozemstvu. Dne 16. srpnja, u 6 sati izjutra. U Petrogradu im se rodio sin Fjodor. Dne 30. rujna. Novine javljaju da se Dostojevski vratio iz inozemstva, pa ga počinju salijetati vjerovnici. Zima. A. G. Dostojevska […]