Anatomija Fenomena

Anatomija Fenomena

Nit priče [Tema: Borhes]

Nit koju je Arijadnina ruka stavila u Tezejevu (u drugoj ruci mu je bio mač) da bi se ovaj uputio u lavirint i otkrio središte, čoveka sa glavom bika ili, kako hoće Dante, bika sa ljudskom glavom, zadao mu smrt i da bi, posle izvršenog podviga, razatkao kamene mreže i […]

Anatomija Fenomena

Dablinci [Tema: Džojs]

Manje poznata Džojsova zbirka od petnaest priča, Dablinci (Dubliners) ostala je u senci velikog Uliksa (1922). Međutim, čitalac koji se upušta u kompleksne vode dela proglašenog za najbolji romana u XX veku, trebalo bi da, isprva, obrati pažnju na zbirku priča koja postavlja same temelje Džojsovog stvaralaštva. Zbirka kratkih priča Dablinci objavljena je tek 1914. […]

Anatomija Fenomena

Prećutkivanje planova [Tema: Benjamin]

Nema mnogo praznoverica koje su toliko raširene kao praznoverica koja lјude sprečava da drugima govore o svojim najvažnijim namerama i planovima. Takav stav ne prožima samo sve društvene slojeve već se odnosi na čovekove motivacije od svake vrste, od najbanalnijih do najskrovitijih. On izgleda tako očevidno i razborito da će […]

Anatomija Fenomena

Biće i jezik [Tema: Konstantinović]

Poezija Milana Rakića je, kao i poezija Dučićeva, za mnoge (a pogotovu za one koji je nisu čitali), sinonim vrhunskog pesništva: građanska kultura početkom veka videla je u Rakiću oličenje svoga pesnika i uzdigla ga do samog mita. Njegove dve tanke zbirke pesama (Pesme, 1903. i Nove pesme, 1912), posle […]

Anatomija Fenomena

Priča o jednom prijateljstvu i međusobnom književnom uticaju: James Joyce i Italo Svevo [Tema: Džojs]

Sarajevske Sveske br. 45-46 Svevov dug spram Joycea je topos u historiji kritike o ovom italijanskom piscu, i odnosi se na Joyceovu intervenciju u vezi sa priznavanjem Tršćanina od strane književne kritike. Prepoznatljiv je u Svevovim djelima uticaj Schopenhauera, Marxa, Darwina, Nietzschea, Freuda i mnogih drugih, ali se ime Joycea […]

Anatomija Fenomena

Misaoni razvoj Bertrana Rasela [Tema: Rasel]

Rođen 1872 godine Bertran Rasel je rano ostao bez roditelja i bio vaspitavan u kući svog dede i babe sve do polaska na studije. Budući da je B. Rasel po domaćoj tradiciji bio orijentisan na političke probleme, intimno još od dečaštva zainteresovan matematikom, upoznat sa tradicionalnom britanskom filozofijom velikih empirista […]