Notes

Notes

Povratak objektivnosti u umetnost

Raoul Hausmann 1920. Raul „Dadazof“ Hausman (Raoul Hausmann, Dadasoph), prilog za „Dada-Almanach“, u izdanju Riharda Hilzenbeka (Richard Huelsenbeck, Berlin, 1920). Umetnost je pitanje nacionalnosti. A nacionalnost je razlika između palente, bujabeza (riblje čorbe), pekmeza od šljiva, goveđeg pečenja, piroga (ruska pita) i supe s knedlama. Zato je važno da umetnost […]

Notes

Robert Muzil – Tri žene [Knjiga dana]

Pogovor knjizi Tri žene u izdanju Ethosa, Beograd Iz jednog pisma koje je Tomas Man 1939. godine uputio prijateljima u Londonu potiče izreka, kasnije često ponavljana u istorijama nemačke književnosti, da nikome među svojim savremenicima ne bi sa toliko sigurnosti mogao proricati slavu posle smrti kao Robertu Muzilu, romansijeru, novelisti […]

Notes

Crnogorski kulturni kružok – Tamara Radusinović

Crnogorski umjetnički kružok predstavlja slikarku Tamaru Radusinović: Kratka umjetnička biografija Tamara Radusinović rođena je 18. avgusta 1976. godine u Podgorici. Diplomirala je na FIM-u (EU) i dobitnica je nagrade Luca koja se dodjeljuje najboljim učenicima u osnovnoj i srednjoj školi. Kreativnim radom uključena je od svojih ranih školskih dana, kada […]

Notes

Majakovski u velikom ratu – Kako je pesnik uhapsio generala

Priredio:  Dušan Opačić O Vladimiru  Majakovskom  (1893-1930) znamo da je bio najveći pesnik sovjetske epohe, vodeća ličnost ruskog futurizma i avangarde. I dan danas važi za jednog od najznačajnih pisaca u istoriji ruske književnosti. Kao jedan od osnivača ruskog futurizma, godine 1912.potpisuje čuveni manifest “Šamar javnom ukusu” zajedno sa Davidom […]

Notes

Agitprop teatar – Plava bluza

Prvo agitaciono pozorište u svetu Priredio : Dušan Opačić Ruska avangarda je nesumnjivo imala veliki uticaj na umetnike sa naših prostora. Diljem Kraljevine SHS nastajali su mnogi časopisi i novine koje su se bavile umetnošću i u afirmativnom smislu većim delom „ispratile“ dešavanja u postrevolucionarnoj Rusiji, tj. prvoj zemlji socijalizma […]

Notes

Dario Džamonja: Ako ti jave da sam pao

Ako ti jave da sam pao na razoranim, sleđenim poljima Flandrije, da me je pokosio šrapnel – ti nemoj da budeš tužna i nemoj plakati pred svijetom, jer vrlo dobro znaš da iz mojih grudi ne mogu da niknu suncokreti niti se moje kapi krvi mogu pretvoriti u makove… To […]

Notes

Mit – blagoslov ili kletva?

Piše: Ivan Ivanji   Jedan nemački novinar me je pitao šta je za mene Evropa. Kažem da je to ona lepa, mlada devojka koja se gola igra na plaži, pa je bog Zevs zaželi, pojavi se u obliku bika i odvede je da bi spavao s njom. Nasmejao se, ja […]

Notes

Bolesna zdravica

U Biogradu, ili Titogradu, sasvim svejedno… Naši dražesni maleni despoti, neodoljivi uzurpatori, neponovljivi tirjančići, nazdravljaju…A kad nazdravljaju, sebi nazdravljaju. Jer sve što su radili, naopačke su radili, a nama su uradili, životić nam zgadili… I radiće sve dok…Ne bih o tome. Iako to nema veze sa nasiljem, koliko ima veze […]

Notes

Sloboda po knjizi „Slobodna deca Samerhila“

Piše: Marija Brzić   Grčki filozof Platon je bio jedan od prvih u istoriji koji je uvideo značaj povezanosti dečije igre i učenja. Smatrao je da će najmlađima igranje sa jabukama olakšati učenje brojanja. Aristotel je verovao da igra pomaže u boljem snalaženju odrasle osobe kroz život. Koncept vaspitanja, obrazovanja […]