Anatomija Fenomena

Čini dobro, izbegavaj zlo, pročisti svoje srce [Tema: Zen]

Blue-ZenKoan-1

Zen budizam i psihoanaliza – XV dio

Piše: D.T. Suzuki

3.

(5) Sada smo stigli do poslednjeg stupnja, ken ehu to. Razlika između ovog i četvrtog stupnja sastoji se u upotrebi to umesto shi. Shi i to, zapravo, označavaju istu radnju, stići, dosegnuti. Ali po tradicionalnim tumačenjima, shi još nije dovršio dosezanje, putnik još uvek putuje ka cilju, dok to označava dovršenje radnje.

Sledbenik zena je tu postigao svoj cilj, pošto je dospeo na odredište. On i dalje neumorno radi, ostaje u ovom svetu, među svojim bližnjima. Njegova svakodnevna delatnost nije se promenila: izmenjena je samo njegova subjektivnost. O tome Hakuin, začetnik modernog rinzajevskog zena u Japanu, kaže ovo:

Najmivši ovog maloumnog mudraca
Potrudimo se da zajednički napunimo bunar snegom.

Na kraju krajeva, nema ništa naročito da se kaže o životu sledbenika zena, pošto njegovo spoljašnje ponašanje nema većeg značaja; on je sav zaokupljen svojim unutarnjim životom. Spolja može biti dronjav, zaposlen kao beznačajni radnik. U feudalnom Japanu, među prosjacima su se često mogli naći nepoznati sledbenici zena. Zna se bar za jedan takav slučaj. Kad je taj čovek umro, slučajno je pregledana njegova ćasa za pirinač, s kojom je išao unaokolo proseči hranu, pa se pokazalo da na njoj postoji natpis na klasičnom kineskom jeziku koji izražava njegovo shvatanje života i zena. Zapravo, i sam Bankej, veliki učitelj zena pripadao je družini prosjaka dok ga nisu otkrili i dok nije pristao da poučava jednog od tadašnjih feudalnih gospodara.

Pre no što zaključim, navešću par mondoa koji karakterišu zen, u nadi da će donekle rasvetliti ranije opise života sledbenika zena. Jedna od možda najupadljivijih odlika tog života jeste činjenica da pojam ljubavi kako je budisti shvataju, nema demonstrativno svojstvo erotičnosti čije snažno ispoljavanje zapažamo kod izvesnih hrišćanskih svetitelja. Na jedan sasvim poseban način njihova ljubav upravljena je ka Hristu, dok budisti skoro ništa nemaju s Budom: oni se bave svojim bližnjima, onima koji osećaju i onima koji ne osećaju.

Njihova ljubav se ispoljava štedrim i samopožrtvovanim radom za druge, kao što smo to već videli.

Živela neka starica koja je držala čajdžinicu u podnožju planine Tajsan (Taisan), gde se nalazio zenovski manastir čuven u čitavoj Kini. Kad god bi neki kaluđer-putnik upitao koji put vodi u Tajsan, ona bi rekla: »Idi pravo«. Kad bi kaluđer poslušao njeno uputstvo, dodala bi: »Evo još jedan ode istim putem.«

Zenovski kaluđeri nisu znali kako da shvate tu njenu primedbu.

Dočuo za to Džošu, pa reče: »Otići ću da vidim kakva je to žena.« Krenuo je i, stigavši do čajdžinice, upitao staricu koji put vodi u Tajsan. I ona mu stvarno reče da ide pravo, a Džošu postupi kao i oni mnogi kaluđeri.

Žena primeti: »Dičan kalcan, ide kud i svi ostali.«

Kad se Džošu vratio svome bratstvu, izvestio je:

»Danas sam je skroz pročitao!«

Možemo upitati: »šta je stari učitelj pronašao u ženi, kad se njegovo ponašanje ničim nije razlikovalo od ponašanja ostalih kaluđera?« To pitanje svako mora da reši na svoj način.

Da svedemo. Zen nam predlaže ovo: tražiti prosvetljenje i pomagati drugima da ga postignu. Zen ima svojevrsne »molitve«, mada se ove sasvim razlikuju od hrišćanskih. Obično se nabrajaju četiri (poslednje dve su prošireni vid prvih):

  1. Ma koliko bića bila bezbrojna, molim se da sva budu spasena.
  2. Ma koliko strasti bile neiscrpne, molim se da sve budu iskorenjene.
  3. Ma koliko darma bila nemerijivo raščlanjena molim se da u celosti bude izučena.
  4. Ma koliko bio vrhovno uzvišen Budin Put molim se da bude u celosti postignut.

Zen ponekad izgleda suviše zagonetan, kriptičan, put protivrečnosti, ali to je, ipak, jednostavna disciplina i učenje:

Čini dobro,
Izbegavaj zlo,
Pročisti svoje srce:
To je Budin Put.

Zar ovo nije primenljivo na sve ljudske situacije: savremene i drevne, zapadnjačke i istočnjačke?

ISTORIJSKA POZADINA ZEN-BUD1ZMA

ZEN U ODNOSU NA BUDIZAM UOPŠTE

I.

Površno gledano, u zenu odista postoji nešto veoma čudno, čak iracionalno, što plaši pobožne doslovne sledbenike takozvanog prvobitnog budizma i navodi ih da proglase kako zen nije budizam već njegovo kinesko izobličenje. Kad bi se oni mogli razabrati, recimo u ovakvim tvrđenjima koja čitamo u Nan Čuanovim izrekama (Nan-ch’uan).

Kad je Tsui (T’sui), guverner pokrajine Či (Ch’i) upitao petog patrijarha zen-sekte — to će reći: Ilung Jena (Hung-jen), zašto je od petsto svojih sledbenika izdvojio i ostalima pretpostavio baš Huj Nenga (Hui-neng) da kao šesti patrijarh ponese pravovernu odoru prenosa, peti patrijarh odgovori:

»Četiri stotine devedeset devet mojih učenika odlično znaju šta je budizam; Huj Neng je jedini izuzetak. On je čovek koji se ne može ocenjivati po uobičajenim merilima. Zato je odora vere njemu predata.«

Nan Čuan to propraća ovim objašnjenjima: »U razdoblju Praznine ne postoje reči; čim se Buda pojavi na zemlji, nastaju reči, otuda naše grčevito prianjanje za znake… A pošto se tako čvrsto držimo reči, mi sebe na razne načine ograničavamo, dok u velikom Putu uopšte nema stvari kakve su neznanje ili svetost. Sve što ima ime, samim tim sebe ograničava. Zato je stari učitelj iz Čiang Hsia (Chiang-hsi) objavio da, to nije ni um, ni Buda, niti neka druga stvar’. Tako je hteo da usmeri svoje učenike, a oni sad pokušavaju da iskustveno dožive veliki Put smatrajući suštinom entitet kakav je um. Kad bi se Putem moglo tako ovladati mogli bi mirno da čekaju pojavu Majtreje Bude (za koga se veli da je na kraju sveta), pa da onda probude prosvetljenje-misao. Gde bi takvi mogli da se nadaju duhovnoj slobodi? Pod petim patrijarhom, svih njegovih petsto učenika (sem Huj Nenga) dobro su poznavali budizam. Svetovni učenik Neng bio je u tom pogledu jedinstven, jer pojma nije imao o budizmu.2 On je shvatio samo Put i ništa više.«

U zenu ova tvrđenja nisu naročito izuzetna, ali za većinu kritičara zena svakako predstavljaju pravi užas.

Budizam se neuvijeno poriče, a njegovo poznavanje ne smatra se neophodnim za ovladavanje ženom, velikim Putem, koji se, opet, više ili manje poistovećuje se negacijom budizma. Kako to? Na sledećim stranicama pokušaću da odgovorim na ovo pitanje.

Nastaviće se

Ostavite komentar:

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.