Jasan Pogled
Glavna osnova individualističke orijentacije u okviru anarhije svakako je želja da se potpuno sačuva nezavisnost ličnosti. U tome ona sasvim ide pod ruku sa komunističkom orijentacijom. Obe teže tome da nikakvi društveni okovi – kao što su oni koje su konzervativna porodica ili gradska opština, ili ceh (gilda) postavljali u […]
Treba, naravno, priznati da se haotično stanje u nauci o političkoj ekonomiji odrazilo i na anarhiste. Kao i među državnim socijalistima, mišljenja o tom predmetu se i među anarhistima razilaze. Slično svim onim socijalistima koji su ostali socijalisti, anarhisti smatraju da je postojeće privatno vlasništvo nad zemljom i nad svim […]
Već se na osnovu prethodnih glava može shvatiti na kojoj osnovi su se razvijale anarhističke ideje u Internacionali. Videli smo kakvu su mešavinu centralističkog i etatističkog jakobinstva i težnje ka teritorijalnoj nezavisnosti i federaciji tada predstavljala shvatanja aktivista Međunarodnog udruženja radnika. Izvor oba misaona toka bila je – to sada […]
Furije, savremenik Velike revolucije, već nije bio živ kada se osnivala Internacionala. Ali njegovi sledbenici širili su njegove ideje (naročito Konsideran, koji im je dao izvestan naučni karakter) tako da su najobrazovaniji članovi Internacionale svesno ili nesvesno bili pod uticajem furijerizma. 12 Da bi se shvatio uticaj furijerizma tih godina, […]
I Osnovni stavovi. Ideal anarhije izražavao se u istoriji u narodnom stvaralaštvu. Na osnovu istorijskih, političkih i ekonomskih činjenica, kao i na osnovu lekcija najnovije istorije, anarhisti su formirali svoje shvatanje o društvu, potpuno različito od svih političkih partija koje teže da državnu vlast uzmu u svoje ruke. Mi društvo […]
Ima onih koji smatraju da bi se bez države ljudi ponašali razulareno, da bi jedni druge neprestano hvatali za vrat, pokušavajući zadovoljiti vlastite potrebe ili želje. Zbog čega se vjeruje da država spriječava da se to dogodi? Osnovno obilježje svih država je koncept zakona u umu svake pojedine osobe. Zakon […]
Piše: Max Nettlau Velika se revolucija događa u onom trenutku kad rijeka evolucije iznenada promijeni svoj tok i probije svoje obale u silovitom vrtlogu što nije u vlasti njezinih navigatora, koji su prepušteni vjetru i valovima ili se utope. Ali njihovo djelo nastavljaju, u izmijenjenim uvjetima, njihovi nasljednici. Čak i […]
Neće li se država s vremenom ponovno pojaviti? Većina ovdje navedenih primjera više ne postoji, a neki su trajali tek nekoliko godina. Nedržavna društva i društvene eksperimente uglavnom su osvojile imperijalističke sile ili su ih ugušile države, no povijest je pokazala i da revolucija jest moguća te da revolucionarna borba […]
Piše: Peter Gelderloos Kako su se tijekom nekoliko stotina godina u Europi razvijale nacionalne države, vlade su se marljivo trudile stvoriti osjećaj zajedništva na temelju zajedničkog jezika, kulture i povijesti, što je sve povezano zajedničkom vladom. Ova lažna zajednica služi za poticanje poistovjećivanja i time odanosti vlasti, kako bi se […]
Piše: Peter Gelderloos U državnom društvu kriza uzrokovana ratom dovela je do težnje za stvaranjem jedinstvene vlasti na sve višim razinama, u konačnici svjetskoj vladi. To se očigledno nije ostvarilo — uostalom, rat je zdravo stanje države — no uspjeh unutar tog modela nije ni poželjan. Svjetska vlada teži globalnoj […]