Jasan Pogled
Witold Gombrowicz vs. Bruno Schulz Postoje ekscentrični, bizarni fanatici i lunatici posvećeni umjetnosti do krajnjih granica njezine iskazivosti. No, postoje i rijetki „aristokratski gadovi“ najviše razine duhovnosti i dostojanstva koje književnost uopće može dosegnuti u usponu Jakovljevim ljestvama do posljednje postaje vječnosti. Uvijek je dvoje i to vrijedi za kozmološka načela […]
Luchino Visconti, Smrt u Veneciji, 1971. Odmah želim na početku ovog razmatranja odnosa između Mahlerove glazbe i filmskoga uprizorenja novele Thomasa Manna Smrt u Veneciji u režiji velikana talijanske kinematografije Luchina Viscontija kazati sljedeće: to je jedan od najboljih filmova uopće u kojem se susreću na nesvodiv način kinematička slika, književnost i […]
U prvoj pjesničkoj knjizi Antonina Artauda, Pupak limba, (L’Ombilic des limbes) iz 1925. godine stoje ove dramatski sročene riječi. ʺTu gdje drugi snuju djela idem samo za tim da pokazujem svoj duh. Živjeti znači izgarati od pitanja. Djelo ne poimam kao odcijepljeno od života. Ne volim odcijepljeno stvaranje. Ni duh ne poimam kao […]
Ovako počinje 143. fragment Minima Moralia Theodora W. Adorna: ʺIn nuce. ‒ Zadaća je umjetnosti kaos dovesti u red.ʺ Iako se ovdje govori o čistome pojmu umjetnosti koji je za Adorna, naravno, a što drugo negoli muzika, teško je ustvrditi kako baš s dodekafonijom Schönberga imamo novi red. Uostalom, ništa novo nije Ovako […]
Od Celana do Kafke i Benjamina, pa do Artauda i Joycea…i dalje Gershom Scholem kazuje da je njegov prijatelj Walter Benjamin svoje zapise o slici Paula Kleea, Angelus Novus pisao na Ibizi u stanju posvemašnje bijede. Štoviše, kako nastavlja Scholem, mogao je upravo u takvim nesretnim prilikama svođenja na elementarne potrebe uzdići […]
Dijalog Rogera Penrosea i Emanuela Severina Među brojnim knjigama o tzv. umjetnoj inteligenciji i njezinim posljedicama na život u informacijskome društvu današnjice svakako vrijedi izdvojiti knjigu razgovora jednog od najznačajnijih suvremenih matematičara, nobelovca Rogera Penrosea s pokojnim vrhunskim talijanskim filozofom Emanuelom Severinom, Artificial Intelligence vs. Natural Intelligence, Springer, Cham, 2022. Knjigu […]
Refleksije u tri stavka 1. Na početku 1888. godine Friedrich Nietzsche piše kako je život bez glazbe besmislen. Kao i Gustav Mahler, razvio je ljubav spram prirode, koja je zrcalo ljudske duše. Znamo da je skladao klavirske kompozicije. No, isto tako poznato je što je Mahler mislio o njima – […]
Evo, ovako to izgleda. Najbolje studije o pjesnicima, slikarima, glazbenicima, arhitektima, filmskim redateljima nisu napisali teoretičari književnosti, vizualnih umjetnosti, glazbe, filma, već filozofi. Želim li nešto krajnje lucidno čitati o Hölderlinu, Celanu, Kafki, Artaudu, Pessoi, o Wagneru, Mahleru, Cézannu, Duchampu, Le Corbusieru, Godardu uzimam u ruke knjige Heideggera, Gadamera, Derride, Deleuzea, […]
Veliki europski moralisti su Francuzi poput Montaignea, La Rouchefoucaulda i Pascala. To je samorazumljivo. Imali su uvijek ispred sebe Svetu Materu Crkvu katoličku kao ostatak spokojne onostranosti. Imali su ‘kraljeve Sunca’ i aristokraciju sa zlatnim escajgom. Naučili su jesti sa žlicom i vilicom za umjetnički izrezbarenim stolom, brisati se finim […]
Uvod U razgovoru sa Georgesom Boudailleom, prvotno objavljenom 1968. godine u časopisu Les Lettres Francaises, Daniel Buren, jedan od najznačajnijih slikara pripadnih konceptualizmu već na početku tvrdi da je Marcel Duchamp prvi u 20. stoljeću radikalno otvorio pitanje o „biti“ umjetnosti kao procesa stvaranja „djela“, a ne više kao gotovog […]