Jasan Pogled
Ovako počinje 143. fragment Minima Moralia Theodora W. Adorna: ʺIn nuce. ‒ Zadaća je umjetnosti kaos dovesti u red.ʺ Iako se ovdje govori o čistome pojmu umjetnosti koji je za Adorna, naravno, a što drugo negoli muzika, teško je ustvrditi kako baš s dodekafonijom Schönberga imamo novi red. Uostalom, ništa novo nije Ovako […]
Od Celana do Kafke i Benjamina, pa do Artauda i Joycea…i dalje Gershom Scholem kazuje da je njegov prijatelj Walter Benjamin svoje zapise o slici Paula Kleea, Angelus Novus pisao na Ibizi u stanju posvemašnje bijede. Štoviše, kako nastavlja Scholem, mogao je upravo u takvim nesretnim prilikama svođenja na elementarne potrebe uzdići […]
Dijalog Rogera Penrosea i Emanuela Severina Među brojnim knjigama o tzv. umjetnoj inteligenciji i njezinim posljedicama na život u informacijskome društvu današnjice svakako vrijedi izdvojiti knjigu razgovora jednog od najznačajnijih suvremenih matematičara, nobelovca Rogera Penrosea s pokojnim vrhunskim talijanskim filozofom Emanuelom Severinom, Artificial Intelligence vs. Natural Intelligence, Springer, Cham, 2022. Knjigu […]
Refleksije u tri stavka 1. Na početku 1888. godine Friedrich Nietzsche piše kako je život bez glazbe besmislen. Kao i Gustav Mahler, razvio je ljubav spram prirode, koja je zrcalo ljudske duše. Znamo da je skladao klavirske kompozicije. No, isto tako poznato je što je Mahler mislio o njima – […]
Evo, ovako to izgleda. Najbolje studije o pjesnicima, slikarima, glazbenicima, arhitektima, filmskim redateljima nisu napisali teoretičari književnosti, vizualnih umjetnosti, glazbe, filma, već filozofi. Želim li nešto krajnje lucidno čitati o Hölderlinu, Celanu, Kafki, Artaudu, Pessoi, o Wagneru, Mahleru, Cézannu, Duchampu, Le Corbusieru, Godardu uzimam u ruke knjige Heideggera, Gadamera, Derride, Deleuzea, […]
Veliki europski moralisti su Francuzi poput Montaignea, La Rouchefoucaulda i Pascala. To je samorazumljivo. Imali su uvijek ispred sebe Svetu Materu Crkvu katoličku kao ostatak spokojne onostranosti. Imali su ‘kraljeve Sunca’ i aristokraciju sa zlatnim escajgom. Naučili su jesti sa žlicom i vilicom za umjetnički izrezbarenim stolom, brisati se finim […]
Uvod U razgovoru sa Georgesom Boudailleom, prvotno objavljenom 1968. godine u časopisu Les Lettres Francaises, Daniel Buren, jedan od najznačajnijih slikara pripadnih konceptualizmu već na početku tvrdi da je Marcel Duchamp prvi u 20. stoljeću radikalno otvorio pitanje o „biti“ umjetnosti kao procesa stvaranja „djela“, a ne više kao gotovog […]
Razlika između ‘ludih’ filozofa i umjetnika te ‘ludih’ znanstvenika kao izumitelja jest razlika između kreativnosti i invencije. Tijekom povijesti prvi su tretirani kao one ničeanski govoreći ‘svete lude’ (Nur Narr! Nur Dichter!) koje žive u svojem svijetu ekscentričnsti i fantazije, bez obziraje li riječ o pjesnicima ili slikarima, glazbenicima, filmskim redateljima, […]
Ne postoji nikakav otac-utemeljitelj filozofije, a ponajmanje to nije Adam, kako je to Walter Benjamin izrekao u predgovoru svoje Trauerspiel, kad je istinu kao akustički fenomen suprotstavio logosu. Postoji samo trenutak u vremenu njezina nastanka. I doista bih taj trenutak nazvao sretnim u znaku grčkoga boga Kairosa, što je baš ono što […]
Roland Barthes, Svijetla komora – bilješka o fotografiji, Izdanja Antibarbarus, 2003. S francuskoga prevela Željka Čorak. Peti zapis iz možda i najbolje promišljene knjige o biti fotografije, uz Benjaminovu Malu povijest fotografije te Flusserovu Filozofiju fotografije, naime one Rolanda Barthesa, Svijetla komora – bilješka o fotografiji (La chambre claire – Note sur la photographie), zapravo […]