Jasan Pogled
Od mesijanizma do revolucije i događaja 1. U svojim tumačenjima mišljenja Waltera Benjamina koja su kristalizirana u monografskoj knjizi Anđeo povijesti i Mesija događaja: Umjetnost-Politika-Tehnika u djelu Waltera Benjamina, objavljenoj 2018. godine u izdanju Fakulteta za medije i komunikacije iz Beograda (ur. Obrad Savić https://knjige.fmk.edu.rs/product/andeo-povijesti-i-mesija-dogadaja/ ), iznio sam postavku da je njegova autentičnost […]
* * * 1. Izgubljeni u teritoriju Austrijski književnik židovskoga podrijetla Gustav Meyrink, autor pripovijesti o fantastičnome biću, divu Golemu, u jednoj svojoj paraboli kaže: Lutaju kroz život prema grobu poput isparenja koja nalet vjetra tjera natrag u močvaru. Lutanje i grobovi, vjetrovi i močvare pripadaju vjekovnome motivu židovskog ahasverstva. […]
U okviru suvremene filozofije koja se na tragu Benjamina i Heideggera pojavljuje kao pronalaženje mogućnosti stvaranja novih konceptualnih sinteza dva naizgled posve različita puta mišljenja, pokušaj Giorgia Agambena da otvori perspektive onkraj metafizičkoga labirinta preklapanja onog političkoga i onog estetskoga zaslužuje posebnu pozornost. To navlastito vrijedi i za njegovo nastojanje, […]
Uvod Nelagoda koju imamo s pokušajem da razumijemo što jest smisao filma kao događaja nastanka nove tehnologije i estetskoga čina vizualizacije života od 20. stoljeća pa do danas proizlazi otuda što ovaj medij ne pripada tradicionalnoj metafizici. To, dakako, ne znači da ne bismo mogli s Aristotelovim pojmom katarze objasniti […]
Uz esej Roberta Musila „Knjige i književnost“ iz 1926. godine 1. Prošlo je stotinu godina otkako je Robert Musil, pisac najznačajnijeg romana-ideja uopće u 20. stoljeću Čovjeka bez osobina, napisao esej „Knjige i književnost“ u kojem razglaba o stanju književne kritike, čitanja, razlike između njemačkoga (i austrijskoga) kulturnoga modela u kojem […]
O svijete, svijete zadavljeni, hladna utrobo!Čak ni simbol nisi, nego ništavilo… Henri Michaux 1. O književnosti kao deliriju Kako se ubrzano krećemo prema onome što nazivamo programiranom budućnošću, to se sve više osjeća neka začudna iscrpljenost u ideji koja modernosti podaruje bit. Riječ je o novome, onome što prekida s […]
„Die Freiheit is der Grund des Grundes. /…/Als dieser Grund aber ist dieFreiheit der Ab-Grund des Daseins.“M.Heidegger, Wom Wesen des Grundes 1. Postaje na putu: od forme života do posthistorijskoga stanja U „Predgovoru“ svoje knjige Means without End: Notes on Politics, posvećenoj uspomeni na znamenitoga neomarksističkoga teoretičara društva spektakla Guy […]
1. Artaudov zapis iz jedne bilježnice 1946. godine, kad je već bio u Parizu, pokazuje njegovu radikalnu kritiku tjelesnosti shvaćene puko materijalistički ili, pak, idealistički. Ovo se čini nadasve važnim stoga što je već u svojim književnim počecima 1919. – 1920. godina u doba furioznih projekata povijesne avangarde (navastito dadaizma […]
1. Od Zentralparka do Lunaparka Kako je sve to otpočelo i kada? Ne može se s historiografskom sigurnošću nikad precizno odrediti promjena vladajućeg „duha vremena“. Lamentacije o tome da je već nepodnošljivo gledati i slušati „slavne praznoglavce“ (J. Epstein) sa svih stranica dnevnih novina, televizijskih programa, internetskih portala kako nam […]
(Poglavlje iz knjige Neiskazivost: O mišljenju kao pisanju, Litteris, Zagreb, 2019.) Uvod Pristupiti izravno mišljenju u djelu Fernanda Pessoe ne znači dohvatiti cjelinu. Bez paradoksa i aporija diskurzivne pustolovine nećemo nigdje dospjeti. Valja se unaprijed pomiriti da je ova nemogućnost pristupa njegovu djelu istodobno otvoreno područje preklapanja između stilova i formi […]