„Die Freiheit is der Grund des Grundes. /…/Als dieser Grund aber ist dieFreiheit der Ab-Grund des Daseins.“M.Heidegger, Wom Wesen des Grundes 1. Postaje na putu: od forme života do posthistorijskoga stanja U „Predgovoru“ svoje knjige Means without End: Notes on Politics, posvećenoj uspomeni na znamenitoga neomarksističkoga teoretičara društva spektakla Guy […]
Tag: žarko paić
Mašinerija, pisanje, tijelo – laž ljudske anatomije [Tema: Arto]
1. Artaudov zapis iz jedne bilježnice 1946. godine, kad je već bio u Parizu, pokazuje njegovu radikalnu kritiku tjelesnosti shvaćene puko materijalistički ili, pak, idealistički. Ovo se čini nadasve važnim stoga što je već u svojim književnim počecima 1919. – 1920. godina u doba furioznih projekata povijesne avangarde (navastito dadaizma […]
Vladavina užitka – insceniranje života kao društvenoga doživljaja
1. Od Zentralparka do Lunaparka Kako je sve to otpočelo i kada? Ne može se s historiografskom sigurnošću nikad precizno odrediti promjena vladajućeg „duha vremena“. Lamentacije o tome da je već nepodnošljivo gledati i slušati „slavne praznoglavce“ (J. Epstein) sa svih stranica dnevnih novina, televizijskih programa, internetskih portala kako nam […]
Pessoa? – Metafizičko ludilo epohe [Tema: Pesoa]
(Poglavlje iz knjige Neiskazivost: O mišljenju kao pisanju, Litteris, Zagreb, 2019.) Uvod Pristupiti izravno mišljenju u djelu Fernanda Pessoe ne znači dohvatiti cjelinu. Bez paradoksa i aporija diskurzivne pustolovine nećemo nigdje dospjeti. Valja se unaprijed pomiriti da je ova nemogućnost pristupa njegovu djelu istodobno otvoreno područje preklapanja između stilova i formi […]
Slika istrošena svjetlošću – Artaud i kazalište okrutnosti
Artaudovo kazalište okrutnosti ima svoju „sliku“ u „slici“ Van Goghova slikarstva. Ta je slika kraj mimetičke i reprezentacijske povijesti umjetnosti. Ona više ne može prikazivati nešto „realno“ i ne može „predstavljati“ nešto irealno i nadrealno. Slika koja proizlazi iz biti samoga svijeta kao kazališta postavlja samu sebe u živo tijelo-na-pozornici. […]
Vrhunska poezija nadilazi svaki suhoparni teološki roman [Tema: Borhes]
Jorge Luis Borges, Devet ogleda o Danteu, Disput, Zagreb, 2023. Sa španjolskoga prevela Ines Troha, pogovor napisao Stanko Andrić 1. O ljubavi, filozofiji i visokoj Ruži u kojoj nestaje Beatrice Svaku Borgesovu knjigu čitam polako, pomno, s odgodama. Tako je bilo kad sam ga prvi put dobio na uvid još u […]
Moja borba za preživljavanje [Tema: Kafka]
Kafka o pisanju, još jednom 1. U mojem zborniku o Kafki (v. Žarko Paić, prir. Kafka danas: mistika zakona i labirint slobode, Litteris, Zagreb, 2022.) na jednom mjestu slavne knjige ogleda Maurice Blanchota naslovljenoga Književni prostor unutar kojeg je i tekst „Kafka i imperativ djela“, nalazi se kratko poglavlje pod nazivom „Spasenje pomoću […]
Ja, James Webb, teleskop, koji vidi u dubine svemira
Fragmenti kaosa (XXIV) 1. „Sredinom devetnaestog stoljeća, William Henry Fox Talbot, jedan od izumitelja fotografije, predložio je vrhunski eksperiment. Znanstvenici su počeli proučavati svjetlost izvan ljudskog vida, svjetlost koju danas opisujemo kao infracrveno i ultraljubičasto zračenje, a Talbot je osmislio način fotografiranja tim nevidljivim zrakama. Iako je fotografija bila stara […]
Nesvodljiva moć umjetnosti: Između totalne politike i estetskoga poretka
Dosegao sam najveće dubine impersonalnosti. J.Joyce, „Pisma bratu u Dublin“, Pula, veljača 1905. „Božansko nasilje“ ili o tri paradigme terora U okružju sumračnoga Korinta još iz doba mitske Grčke prebiva temeljna riječ suvremenoga doba – teror. Zastrašivanje i prijetnja smrću članovima zajednice bezrazložnim činom žrtvovanja u ime nečeg što prethodi […]
Nesanica
Fragmenti kaosa (I) 1. U davno doba snovi su bili blagoslov za sanjača, odmor od nesnosne tlake mukotrpnoga življenja ili, pak, jednostavno utonuće u tajnu svjetskoga bezdana (Urwelt i Weltalter) o kojem na različite načine zbore i Schelling i Freud. Funkcija sna za pragmatički poredak društvenoga ubrzanja biti suvremenoga kapitalizma jest predah od […]

