Priče o jednom od najstrašnijih poglavlja u ljudskoj istoriji posljednjih osam decenija, pokušavaju da održe plamen sjećanja na zločine iz Drugog svjetskog rata. To svjetlo nikada se ne bi smjelo ugasiti, da se varvarstvo nacizma ili bilo što njemu nalik – ne bi ponovilo. I da bi se čuvalo sjećanje na one koji su zbog njega stradali.
Jedna od najpoznatijih osoba čiji je život smrvljen tokom Drugog svjetskog rata ujedno služi i kao najslikovitiji simbol opasnosti od nacističke ideologije. To je, naravno, Ana Frank, čiji je „Dnevnik“ i dalje obavezan dio školske lektire u mnogim balkanskim zemljama.
Svjež pogled
Djevojčica se krila na tavanu jednog stana u Amsterdamu i tu je provela više od dvije godine, opisanih u dnevniku, sve do momenta kada je sa porodicom poslata u Aušvic. Nakon rata, njeno svjedočanstvo objavljeno je zahvaljujući Mip Gis, a „Dnevnik Ane Frank“ i dan-danas je jedna od najčitanijih knjiga u svijetu.
Naravno, sa tako popularnim štivom uslijedile su i brojne filmske i TV adaptacije. Od kraja pedesetih do sada snimljeno je približno 30 što igranih, što dokumentarnih filmova, čak i jedna animacija o životu Ane Frank. Upravo zbog tako učestalog „posjećivanja“ njenog dnevnika svaka naredna adaptacija je u riziku. Da izgubi svrhu i na neki način podlegne stereotipima.
Srećom, bili su te opasnosti svjesni autori mini-serije „A Small Light“ (Disney+ i National Geographic), pa su dobro poznatu tragičnu priču predstavili u novom svjetlu. Scenaristi Džoan Rater i Toni Felan odabrali su svježi pogled da bi adaptaciju književnog klasika učinili sasvim originalnom. Rezultat je osmodjelna serija, u kojoj je prikazan period od 1933. do 1945. godine, i to kroz oči Mip Gis, mlade žene koja je tvrdoglavo i hrabro skrivala Anu i njenu porodicu od nacističkog progona.
Rođena u Austriji, Gis je živjela u Amsterdamu za vrijeme rata, a naslov serije zasnovan je na njenoj izjavi: „Ne volim da me nazivaju heroinom, jer niko ne bi trebalo da misli da mora da bude poseban da bi pomogao drugima. Čak i obična sekretarica, domaćica ili tinejdžerka može da upali malo svjetlosti u mračnoj sobi.“
Radnja serije počinje prije početka rata, a mladu Mip (Bel Pauli) upoznajemo jednog jutra kada roditelji, koji su je usvojili, pokušaju da je udaju za brata. Međutim, Mip ne samo što ne želi da pođe za njega, nego niti želi da se uda, niti je privlače muškarci. Lezbejka je, a da stvar bude još ironičnija, njen brat je homoseksualac.
Da bi izbjegla svadbu, Mip mora da pronađe posao od kojeg može da živi. Lukava i iskrena, uspijeva da se zaposli kod Ota Franka (Liv Šrajber), Aninog oca. Ipak, odmah iza ugla pojavljuje se njemačka invazija, koja sve okreće naglavačke. U međuvremenu, sama Ana (Bili Bulet) tretira se kao sporedna junakinja, samo kao dio kuće, a zatim i skrovišta, više zabrinuta zbog gubitka mačke i iznervirana time što ne zna što se događa vani. Slijedi prikaz onoga što se odvijalo u Amsterdamu tokom njemačke okupacije, a ne prođe mnogo ni prije nego što se sakrije porodica Frank. Svi znamo što slijedi dalje…
Gledati Mip u Amsterdamu, baš zbog toga što znamo sve što će se dogoditi, možda nekim gledaocima i neće biti toliko uzbudljivo. No, iako se tu ne mogu ni očekivati neki nepoznati obrt ili briljantni narativni potez, upravo u osjećaju da nema bijega od tragedije – leži briljantnost cijele mini-serije.
Iako pomalo odstupa od tačnosti u određenim područjima i izostavlja likove poput Elizabet „Bep“ Voskuijl, koja se sprijateljila s Anom i takođe pomogala Frankovima da se sakriju – kreatori dobro grade okruženje u „A Small Light“, tako da emocija dolazi sama od sebe.
Uz kompetentne interpretacije i vjerodostojne situacije, s obzirom na to što znamo u tom trenutku, sve je vrlo realno i stvara osjećaj gušenja. Narativni stil je tradicionalan, a nivo napetosti polagano raste i doživljava vrhunac na kraju. Balansirajući između biografske serije i drame, autorski tim prikazuje evoluciju mlade žene i, uprkos klasičnom raspletu, osvježava narativ sa nekoliko retrospektiva koje dekonstruišu linearnost teme, tako da nikada ne upadne u zastarjelo evociranje vremena.
Mračni Amsterdam
Serija je mogla da bude ukrašena sa nekoliko „iznenađenja“ kako bi se razbili konvencionalnost stila i prilično jedinostavan pogled na progon Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. Opet, dok iz epizode u epizodu pratite glavnu junakinju kako prolazi kroz vatru i vodu ne bi li pronašla hranu za Frankove – svaki put kada uspije da im prokrijumčari vrećicu sa hranom probude se emocije. Jer, ponavljamo, znate da se sve završava tragedijom.
Osim buđenjem emocija, kreatori održavaju interes za gledanje zahvaljujući i izvrsnoj glumačkoj postavi, od Pauli koja sjajno portretiše Mip, preko Džoa Kola („Peaky Blinders“) koji igra Jana, supruga glavne junakinje, do prigušene i tople uloge Šrajbera kao oca Ane Frank.
Lik Mip Gis znatno je drugačiji u odnosu na protagonistkinju dnevnika. Vrlo mlada, obdarena snažnim i izuzetno upornim karakterom, ona ima „bogatstvo“ na svojoj strani: nije Jevrejka i rat je ne dotiče direktno, već može da nastavi da živi kao i prije. Vrijednost njenog postupka leži upravo u tome, u izboru da ne ide dalje, da ne uzmakne. Njen portret od prve epizode gradi se s izrazito modernim senzibilitetom i zbog toga je mnogo lakše poistovjetiti se sa njom i njenom misijom.
Sa druge strane imamo Šrajbera, blistavog u ulozi Aninog oca. Serija nam pruža uvid u brige i misli koje je Oto zasigurno imao o sigurnosti porodice. Portretišući ga dok mu se lice zastrašujuće bora, govori o nivou očaja nekoga ko predobro zna što ga čeka, a takođe shvata da uprkos tome što je pokušao sve mogućnosti, njegova je sudbina sada u rukama drugih. Nažalost, ostali likovi serije ne ostavljaju ni približno jak utisak, a neki od njih čak djeluju suvoparno i nije im posvećeno dovoljno vremena.
Sve u svemu, „A Small Light“ je teška i serija zahtjevna za gledanje, kakva i treba da bude s obzirom na to kakvom se temom bavi. Dok se hrani tamom scenarija i prikazuje nam Amsterdam mračniji nego inače, odaje lijepu počast svim ljudima koji su, poput Mip Gis, pokušali da napravie razliku tokom Drugog svjetskog rata.
Hoće li vam se svidjeti, prilično zavisi i od toga da li vas zanima istorija, te da li želite da saznate više o pozadinskoj priči Ane Frank. Ako je odgovor u oba slučaja tvrdo „NE“, onda, naravno, treba da je preskočite. U drugom slučaju, čvrsto je preporučujemo. Iako nije revolucionarna, niti stvara osjećaj klaustrofobije kao, recimo, remek djelo „Chernobyl“, dovoljno je jeziva i na svoju ruku fascinantna da zavrijedi pažnju u eri peak televizije.
Davor Pavlović
https://www.pobjeda.me/clanak/a-small-light-druga-strana-price-o-ani-frank
