Jasan Pogled
Ne bi bilo pametno da svako čita ove stranice; tek poneko ćemoći da se bez opasnosti naslađuje ovim gorkim plodom. Prljav sam. Vaši me grizu. Svinje kada me vide povraćaju. Malo je dela sa usudom kakav imaju Maldororova pevanja Isidor-Lisjena Dikasa (Montevideo, 1846 – Pariz, 1870), samonazvanog grofa od Lotreamona. […]
Čuvaj se mene Čuvaj se Kraj je mrestilišteNjime ja vladam U mekuVodu zelenuGordo ja padam UtihnemSačekamVečnost da prođe. Dišem trenutakVreme me glođeOsmeh mi strada Čuvaj se Čuvaj se mene Kraj je čistilišteKojem se nadam Davanjem oduzimamI čast i slast Kraj mi je krunaZastava što gori Moja je obramicaMene to boli […]
Uvod Posljednji razgovori što ih je Hans Georg Gadamer za svog života vodio sa Silvijem Viettom, 31. kolovoza i 3. rujna 2001. godine, umalo pred smrt velikoga njemačkog filozofa i teoretika hermeneutike, 13. ožujka 2002. (napunivši već 100 godina; rođen je 11. veljače 1900. godine u Marburgu), koji, kako sam […]
Osam smrtnih grehova savremenog sveta:Šta nanosi veću štetu duši današnjeg čovečanstva „Mora čovek da se pita šta nanosi veću štetu duši današnjeg čovečanstva: zaslepljujuća pohlepa za novcem ili iznurujuća žurba. Bilo koje da je od ta dva, u interesu je moćnika svih političkih pravaca da podstiču i jedno i drugo […]
Pitam se postoji li neka veza između dva umijeća, vožnje bicikla i konverzacije. Nisu li, naime, na račun jednog umijeća dovedenog do savršenstva, Amsterdamci izgubili sposobnost da vladaju drugim. Jer, doista, nigdje nisam srela ljude koji su spretniji u vožnji biciklom od nekih Amsterdamaca i nespretniji u konverzaciji od nekih […]
Ramakrišna je pokušao s jednim od najvećih eksperimenata u istoriji čovečanstva. Kada je postao prosvetljen, posle prosvetljenja, probao je mnoge staze. Niko to nije nikada uradio jer za tim nema potrebe. Postigli ste vrh; zašto brinuti da li druge staze vode tamo ili ne? Međutim, Ramakrišna je pružio veliku pomoć […]
1. Onoga dana kada je posjetila dvoranu za seciranjeIzložiše četiri čoveka, crna kao zagorena pura,Napo već raščinjena. Kiselkasti zapahBačava smrti uhvatio se za njih;Momci u bijelim kutama dadoše se na posao.Glava njegova leša se urušila,I ona jedva jedvice da je išta razaznavalaU tom kršu kostiju i lubanje i stare kože.Žuckasti […]
Ogled iz utemeljenja nove nauke1 1. Jelenologija je, za razliku od većine drugih nauka, nauka o jednom jedinom čoveku, koji se dalje u knjizi imenuje Jelena. 2. Nauke o jednom čoveku, na primer, šekspirologija, napoleonologija, puškinologija, marksologija i slične, izučavaju kao po pravilu, doprinos datog čoveka istoriji, književnosti, religiji, društvenoj […]
Nebitno jejesi li imao sto godinaili šezdeset triili sedam i pol. Koliko godda si poživio,i koji god trag da si ostavio,sve će biti izbrisano. Stvari ne traju.Kada te više nemaviše te nemai to je to. Možda se činida nešto ipak ostaje,da neki dio tebei dalje baca sjenu. Možda se čini,mnogo […]
Uvod Specifičnost kanadske priče o životinjama, navodi Margaret Atvud u knjizi „Opstanak: tematski vodič kroz kanadsku književnost“4, prebiva u tendenciji konstruisanja slike jednog viktimizovanog bića, životinje kao refleksije humanog kanadskog identiteta koja uzima formu „ugrožene žrtve“ (Atvud 2012: 105). Književna životinja otuda nužno ima antropomorfni oblik koji Atvudova sagleda kao […]