Jasan Pogled
Da je bicikl tog čoveka još uvek imao kakav-takav izgled, da mu nije iskrivljen bio guvernal, obe gume potpuno izduvane, a pumpa ukradena, isto kao i mala lampica koja je nekad veselo svetlela crvenim svetlom, pa da, rešavajući se svih tih kondicionala, zajaši, kao i nekad, ovo svoje poslušno kljuse, […]
Benjaminova fascinacija Parizom kao gradom apsolutne modernosti ponajviše je zapravo fascinacija s poetskim kazivanjem Baudelairea s kojim gotovo doslovno i simbolički otpočinje ne samo književni modernizam, već i duhovno očitovanje novoga stila epohe bezuvjetnoga napretka u znanosti, tehnologiji i društvenome ustrojstvu kapitalizma kao i nazatka u etičkoj indiferenciji spram ljepote […]
Stvaralaštvo kultnog poljskog pisca Bruna Šulca (1892–1942) odavno je pronašlo u Srbiji svoje verne čitaoce. Već prvo izdanje srpskog prevoda njegovih Prodavnica cimetove boje (1961) za koje je zaslužan Stojan Subotin, odigralo je zapaženu ulogu u istoriji srpske književnosti. Danilo Kiš prepoznao je u Brunu Šulcu svog poetičkog oca, o […]
Nema tako beznačajne stvari koja ne bi imala svoje mjesto u ovom lošem pjesmotvoru1. Prema našim ustaljenih pravilima bila bi velika nepristojnost prema sebi ravnome, a kamoli prema nekom velikašu ne naći se kod kuće kad vas je on obavijestio da će doći k vama. A kraljica Margarita Navarska2 u […]
Admiral Sergej Mihajlovič nije bio čovjek glup i, više još od te ne pretjerano laskave fraze, moglo bi se reći da je razumijevao stvari i događaje sa mnogo fantazije. Još kao mlad fregatni oficir, Sergej Mihajlovič ratovao je na Tigrovu poluotoku, u Port Arthuru, kod jedne baterije od petnaest centimetara, […]
Iako su brojni elementi narativne i simboličke mreže Romana o Londonu vezani u prozirni čvor-susret đavola i kneza, ostalo je tajanstveno zašto je Mefistofel odabrao Rjepnina? A nesumnjivo je da ga je odabrao, jer je “u to doba bilo… mnogo emigranata, Poljaka, u Londonu, a među njima se, volšebno, bio našao i taj Rus” […]
ponovo izdato 1934.g. uz dozvolu autora (2 avenue St. Philbert, Passy, Paris, 2. april 1932) Dragi gospodine Serf, Zahvaljujem Vam mnogo na poruci koju mi je preneo gosp. Robert Kastor. Pitate me za detalje priče o izdavanju Uliksa i, s obzirom da ste odlučni da se borite za njegovu legalizaciju […]
Kad god čovjek vidi jednu od onih Balthusovih staračkih fotografija sa vječnom cigaretom, na pamet pada dosjetka koju bi mogli da iskoriste silni marketinški magovi što ulažu ogromnu energiju da ljudima ogade pušenje i ubijede ih u smrtonosnu štetnost te navike. Na fotografiji je, dakle, starac izboranog visokog čela, uvučenih […]
Intervju razgovor vodio Zdravko Zima, „Vjesnik“, Zagreb, 1. 2. 1985. Z.Zima: Poznavaoci vašeg opusa najčešće zastaju pred pitanjem kako je bilo moguće da se pisac višetomne porodične sage (“Zlatno runo”) opredijelio za paraliterarni žanr? Mislim, dakako, na vaš poslednji objavljeni roman “Besnilo”, kojim ste postigli velik uspjeh i koji je […]
Niže podastrijeti tekst nema nikakvu namjeru znanstvene akribije. Postulat je to koji se ne smije zanemariti pri njegovu čitanju. Punctum! Nadalje, ispisivač niže podastrijetih redaka drži kako je već i sama namjera nekog znanstveno-filozofijskog teksta „drveno željezo“.* Ovaj moj prilog raspravi oko vrlo pedantno obrazloženih toponima prve ljetne filozofske škole […]