“Slepilo i kapital” je zbirka filozofskih studija Marka Lošonca napisana povodom 200-godišnjice Marksovog rođenja. Polazeći od nekoliko Marksovih navoda iz “Kapitala” u kojima se varira motiv slepila, Mark Lošonc razvija čitavu fenomenologiju gledanja pozivajući se na bogatu filozofsku tradiciju od mitološkog poimanja i Platona pa do Žan-Lika Mariona. Svetlost koja […]
Anatomija Fenomena
Žena u društvu [Tema: Gogolj]
(Pismo ….oj) Vi mislite da ne možete da imate nikakav uticaj na društvo: ja suprotno mislim. Ženin uticaj može biti veoma veliki upravo sada, u današnjem redu odnosno neredu u društvu, u kome se na jednoj strani pojavljuje posustala građanska obrazovanost a na drugoj nekakva duševna apatija, moralna malaksalost koja […]
Erazmo Roterdamski – Pohvala ludosti [Reč i misao – 208]
Nemilosrdni kritičar svakog oblika pritvornosti i netolerantnosti, protivnik srednjovekovne crkve i sholastike, Erazmo Roterdamski je prožet religioznošću koja teži da se vrati izvornoj čistoti jevanđeoske poruke, čega je posledica i njegova ideološka i društvena satira Pohvala ludosti (Morias Encomion), kao istinsko pesničko svedočanstvo čovečnosti u doba kada su najviše stradale […]
Performativnost, autobiografska praksa, otpor [Tema: Autobiografija]
Performativnost se mora razumeti ne kaopojedinačan ili hotimičan „čin“ već kaoreiterativna i citatska praksa kojom diskursproizvodi dejstva koja imenuje. Džudit Batler, Tela koja nešto znače Autobiografija i performativnost Svakoga dana, na različitim mestima, kao odgovor na raznovrsne prilike, pred jasno određenom publikom (čak i ako je u pitanju jedan čovek), […]
Kratak uvod u recepciju “Francuske teorije” [Karpos – Supplementa Allographica]
Priredio: Dejan Aničić „Filozofija je univerzalna ambicija uma, a u isto vreme se ispoljava kroz sasvim jedinstvene trenutke. Uzmimo dva primera, dva posebno intenzivna i poznata filozofska trenutka. Najpre imamo trenutak grčke klasične filozofije, između Parmenida i Aristotela, između V i III veka pre nove ere, stvaralački, utemeljivački, izuzetan i, konačno, […]
Marin Držić – Dundo Maroje [Reč i misao – 108]
Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića. Prvi je put prikazana, kako se najčešće navodi, početkom veljače 1551. godine, u sali Velikoga vijeća Dubrovačke Republike, od strane Pomet-družine, premda postoje osnovane sumnje u vjerodostojnost ovoga podatka. Komedija se sastoji od dva prologa (“Dugi Nos, negromant, govori”; “Plemeniti i dobrostivi skupe […]
Pesma kralja Tibalda [Tema: Crnjanski]
Prvih dana meseca avgusta, pomenute godine, vrućina je u Rimu bila neizdržljiva. Na plavom, usijanom nebu nema nijednog obiačka. Pošto ja nemam kola, odlazim na stanicu, otkud električni voz vozi do mora i stojim tamo u gunguli sveta. Kroz jedno prozorče, pritisnut gomilom, koja guta sladoled, gledam, preko puta, u […]
Dejvid Hjum – Moj život i drugi eseji [Karpos – Supplementa Allographica]
„Nema sumnje da ozbiljna pažnja posvećena naukama i slobodnim veštinama ublažava i čini humanijom ljudsku narav i neguje ona nežna osećanja u kojima se sastoji prava vrlina i čast. Veoma, veoma retko se događa da čovek od ukusa i nauke nije, u najmanju ruku, iskren čovek, kakve god slabosti imao. […]
Migel de Servantes – Uzorne novele [Reč i misao – 008]
Uzorne novele je zbirka od 12 novela Migela de Servantesa koje su nastale između 1590. i 1612. i koja je objavljena 1613. godine u izdanjeu Huana de la Kueste. Radi se o novelama koje slede italijanski model — novella, proznoj vrsti koja je u Servantesovo vreme bila nova u Španiji. […]
Autobiografija – oblik i istorija književnog žanra [Tema: Autobiografija]
Uvod Pre skoro dve decenije naučni interes za autobiografiju, kao književni žanr, naglo je porastao1 u novijim filologijama2 više zemalja, pre svega u Francuskoj, Engleskoj, SAD i Nemačkoj, i održao se do danas. Ovaj iznova probuđen interes bio je veliki podstrek za priloženu zbirku eseja, čiji cilj je da prikaže […]

