Wild At Heart, igrani, SAD, 1990
REŽIJA: David Lynch
ULOGE:
Nicolas
Cage (Sailor Ripley),
Laura Dern (Lula),
Willem Dafoe
(Bobby Peru),
J.E. Freeman (Santos),
Crispin Glover
(Dell),
Diane Ladd (Marietta Fortune),
Isabella Rossellini
(Perdita),
Harry Dean Stanton (Johnnie Farragut)
SCENARIJ:
David
Lynch (prema romanu Barrya Gifforda)
FOTOGRAFIJA:
Frederick
Elmes
GLAZBA:
Angelo
Badalamenti
MONTAŽA:
Duwayne
Dunham
SADRŽAJ:
Prije dvije godine mladi Sailor Ripley je dospio u zatvor zbog ubojstva u samoobrani muškarca koji ga je napao nožem, a napadača je unajmila Marietta Fortune, majka Sailorove djevojke Lule kojoj je on tim zločinom iz strasti spasio čast. Kad se ponovo nađe na slobodi, Sailor će obnoviti vezu s Lunom, a dvoje mladih buntovnika će iz rodne Sjeverne Karoline krenuti na putovanje Kalifornijom s konačnim odredištem u New Orleansu. Tijekom tog putovanja uživat će jedno u drugom i upoznati brojne neobične ljude, poput zagonetne Perdite Durango i prijetećeg Bobbyja Perua. Međutim, neće znati da ih slijedi detektiv Johnnie Farragut, kojeg je Marietta angažirala da pronađe mladi par i Lulu vrati kući. Istodobno, Sailora i Lulu slijedi i opaki Santos, plaćeni ubojica koji po nalogu svoje bivše ljubavnice Mariette mora ubiti Sailora.
Godine 1990. ovjenčana Zlatnom palmom u Cannesu, humorna krimi drama redatelja Davida Lyncha, koji je u scenarij pretočio 1989. godine objavljen roman Wild at Heart: The Story of Sailor and Lula američkog književnika i scenarista Barryja Gifforda (Izgubljena cesta, Perdita Durango), 1991. godine je nominirana za Oscara u kategoriji najbolje sporedne ženske uloge, za koju je sjajna Diane Ladd (Alice više ne stanuje ovdje, Kineska četvrt) osvojila i nominaciju za Zlatni globus. U filmu koji se može interpretirati i kao nekovrsna camp inačica Romea i Julije, koju je redatelj nazvao pričom o ´pronalaženju ljubavi u paklu´ a Barry Gifford ´velikom mračnom glazbenom komedijom´, Lynch se fokusira na svoju omiljenu temu, sudbinu para mladih i unatoč svemu nevinih ljudi u konfuznom, morbidnom i opasnom svijetu koji ih okružuje. Unatoč povremeno odveć pretjeranom nizanju ekscentričnih situacija i likova, djelo modernistički koncipirane fabule i naglašene camp intonacije s elementima autoironije učinkovito eksploatira izraženi popkulturni kontekst, motivske parafraze iz filma Čarobnjak iz Oza spretno križajući s buntovničkim duhom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća te s ikonografijom filma ceste.
BOJA, 125′